Kada je zvanično proglašena pandemija koronavirusa, a svijet se „zaključao“, svi su iščekivali samo jedan trenutak – kada će se pojaviti vakcina?

Vakcina koja će spasiti svijet…

I za to je bilo potrebno nepunih godinu dana, i vakcinacija je mogla da počne.

Tako su npr. građanima Crne Gore trenutno na raspolaganju tri vakcine: Astra Zeneka, Sinofarm i Fajzer, i zaključno sa 30.05.2021., u našoj zemlji je sa prvom dozom vakcinisano 132.480 građana, dok je drugu dozu primilo njih 78.240.

A kakav je bio značaj vakcina kroz istoriju?

„Vakcinacija je posebna i specifična mjera zaštite zdravlja od zaraznih bolesti unošenjem antigena u organizam radi stvaranja kompleksnog imunološkog odgovora, koji, između ostalog, uključuje i razvoj specifičnih antitijela koja će pri susretu sa mikroorganizmom protiv kojeg se sprovela vakcinacija – spriječiti razvoj bolesti“, navodi se na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Upravo zbog toga, vakcinacija, kako navode, pripada najvećim uspjesima moderne medicine.

„Vakcinacija pripada najvećim uspjesima moderne medicine i jedna je od najučinkovitijih preventivnih mjera kojom se od zaraznih bolesti štite pojedinci, kao i cijelo društvo – kolektiv, te se na taj način čuva zdravlje i spašavaju životi. Zahvaljujući uvođenju vakcinacije, zarazne bolesti koje su ranije uzrokovale česta masovna obolijevanja – epidemije, a nerijetko teške komplikacije i smrt, sada se u modernim društvima jako rijetko susreću“, navodi se na sajtu IJZCG, govoreći uopšteno o vakcinaciji.

Morbili, veliki kašalj, zauške, rubeola, velike boginje, difterija, dječja paraliza,… samo su neke od zaraznih bolesti koje su ili iskorijenjene ili se njihovo širenje drži pod kontrolom.

Kako je navedeno u Informativnoj brošuri „Šta treba da znate o vakcinaciji protiv SARS – Cov-2 virusa“, (možete je preuzeti klikom OVDJE), koju je objavila Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu, upravo zahvaljujući napredovanju nauke i vakcinama, zaboravimo da živimo u vremenu bez pandemija različitih bolesti, sve do sad.

„Često zaboravimo da živimo u vremenima bez pandemija različitih bolesti, ali ne zato što one ne postoje – već zato što je nauka toliko napredovala, da se njihovo širenje drži pod kontrolom“, navodi se u brošuri.

U nastavku pogledajte kako su vakcine doprinijele smanjenju širenja ovih zaraznih bolesti:

A prvi rani oblik vakcinacije, otkriven je u 10. vijeku, i to u Kini.

Taj proces pod imenom „variolacija“, izgledao je ovako – zdravi ljudi su izlagani ranicama i krastama sa oboljelih pojedinaca, kako bi na taj način podstakli organizam da izgradi imunitet.

Primijećeno je da ovaj proces ima smisla, te da smanjuje pogubne efekte velikih boginja.

Britanski ljekar Edvard Džener 1786. godine sprovodi prvu „variolizaciju“ virusa kravljih boginja. Naime, on je sproveo eksperiment na osmogodišnjem dječaku – u njegovu krv je ubrizgao gnoj, a organizam je brzo počeo da odgovara – razvija simptome. Oporavak dječaka je trajao šest mjeseci, a onda je Džener u osmogodišnjaka ubacio i virus malih boginja.

I došlo se do sjajnih rezultata – uprkos unijetom virusu, dječak je ostao zdrav jer je već imao izgrađen imunitet.

Nakon što su objavljeni rezultati eksperimenta, došlo se i do pojma Variolae vaccinae, iz kojeg je izvedena riječ vakcina.

Tako se 1798. godina uzima za godinu kada je otkrivena prva vakcina protiv velikih boginja. Ova bolest je u potpunosti iskorijenjena poslije masovne vakcinacije.

Kako se navodi u brošuri „Šta treba da znate o vakcinaciji protiv SARS – Cov-2 virusa“, 1855. godine, Luis Paster razvija prvu vakcinu protiv bjesnila.

19. i 20. vijek nam donose otkriće vakcina protiv antraksa, tetanusa, tifusa i bubonske kuge.

„1850. – 1950., a u cilju zaštite od tuberkuloze, razvijena je vakcina Bacillis-Calmette-Guerin (BCG) protiv tuberkuloze, koja je i danas u upotrebi“, dodaje se u brošuri.

Prva vakcina protiv difterije počinje da se upotrebljava davne 1923. godine.

„2006. godine puštena je na tržište prva vakcina protiv Humanog Papiloma Virusa (HPV), koja je od velikog značaja u modernom društvu. HPV je polno prenosivi virus, koji uzrokuje neka onkološka oboljenja kao npr. rak grlića materice. Razvijanjem ove vakcine, mnoge žene su spašene od ove opake bolesti“, ističe se u brošuri Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu.

A 2020. godine, dolazimo do razvijanja vakcina za SARS-CoV2, tj. koronavirus.

Tako su, osim gore pomenutih vakcina koje su trenutno dostupne u Crnoj Gori, razvijene su i sljedeće: Sputnik V, Džonson i Džonson, Moderna.

Treb spomenuti da u ovom trenutku pojedin zemlje takođe rade na razvijanju svojih vakcina, a iz susjedne Srbije su npr. najavili da će na njihovom Institutu „Torlak“, uskoro početi proizvodnja ruske vakcine Sputnik V.

Prema podacima koje je ranije objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u periodu od 2010. do 2015. godine, vakcine su sačuvale živote oko 10 miliona ljudi.