Više od pedeset požara buktilo je tokom petka širom Crne Gore, a i prethodnih dana vatra je gutala šume i pašnjake u nekoliko opština i ugrožavala kuće.

Zbog neodgovornih građana, vatrogasci su katkad i po 48 sati na terenu, a zločin prema prirodi najčešće prolazi nekažnjeno, uprkos milionskoj materijalnoj šteti.

Požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima, piše u Reviziji o uspješnosti sprovođenju politike zaštite od šumskih požara, koju je prije sedam mjeseci objavila Državna revizorska institucija (DRI).

U periodu 2012-2018. godine, prema tom dokumentu, registrovana su 532 požara, a na 34.626 hektara opožarene površine procijijenjena je šteta od skoro 6,5 milona eura.

U srijedu je vatra stigla i do ruba Nacionalnog parka “Durmitor”, a požar je ugašen velikim naporima vatrogasaca.

Širom države u gašenju su učestovali i avioni Avio-helikopterske jedinice MUP-a, koji su intervenisali u Podgorici i Danilovgradu, dok su dva helikoptera Vojske gasila požar u Pljevljima.

Na putu prema toj opštini, gasili su vatru u Međuriječju, kod Kolašina, jer tamošnji vatrogasci nijesu mogli da stignu svuda gdje je gorjelo.

U petak je još bio aktivan požar u mjestu Lokva Puletića, kod Kolašina, za koji iz Lovačkog ruštva “Manstir Morača” kažu da je podmetnut još sredinom sedmice. Riječ je lovnom zabranu gdje se uzgaja divljač. Sedmicu prije, pripadnici lokalne Službe zaštite od vatre su odbranili repetitor na Crkvinama.

Vatrogascima je ovih dana posao komplikovaniji, jer imaju dodane i obimne obaveze u sprovođenju mjera u borbi protiv koronavirusa.

“Ovo više nema smisla. Više ne brojimo koliko smo sati proveli na terenu, tokom prošle i pretprošle sedmice. Najgore je što s ograničenim brojem ljudi, opreme i vozila, nekad imamo potrebu da stignemo na pet-šest lokacija istovremeno. Popadasmo s nogu. Naši neodgvorni sugrađani, izgleda, to ne razumiju, kao ni činjenicu da su pripadnici Službe zaštite maksimalno angažovani i u pripravnosti u aktuelnoj situaciji, kada se svi borimo protiv koronavirusa”, kaže komandir Službe zaštite u Kolašinu Željko Darmanović.

Slična situacija ponavlja se iz godine u godinu tokom proljeća, a vatrogasci procjenjuju da požari nastaju, uglavnom, ljudskim faktorom.
Poražavajuća činjenica je, konstatovano je u jednom od izvještaja Uprave za šume, “prisutnost namjernog izazivanja požara, zbog povećanja proizvodnje nedrvnih šumskih proizvoda, kao što su šipurak, vrijesak, različite vrste pečurki, malina, kupina”. Značajn dio požara nastaje i prilikom nemarnog čišćenja livada u proljeće, odnosno tokom paljenja otpada.

Zvanična je procjena da je oko 95 odsto požara izazvano posredno ili neposredno ljudskim fraktorom.

Iako vatrogasci stralno apeluju na nadležne da budu ažurniji u otkrivanju i procesuiranju onih koji podmeću ili nenamjerno izazizavaju požare, tvrde da policija nema mnogo uspjeha u tom poslu.

Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja koliko ljudi je procesuirano lani zbog izazivanja požara.

U zavisnosti od posljedica, neko ko namjerno ili nenamjerno izazove šumski požar, rizikuje da bude kažnjen šest mjeseci do 12 godina zatvora.

Tokom minule sedmice, iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a više puta su apelovali na građane “koji spaljuju otpad sa svojih imanja da to čine na način koji neće dozvoliti da se požar proširi na okolne površine”.

Iz MUP-a su poručili “da će nadležni organi narednih dana intenzivirati svoje aktivnosti u cilju otkrivanja i procesuiranja onih koji nesavjesnim ponašanjem izazivaju požare, čineći tako materijalnu štetu, a često ugrožavajući i živote i građana i vatrogasaca-spasilaca”.

DRI u reviziji konstatuje da država još nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite. Revizori su primijetili i da nije napravljena analiza potreba materijalno-tehničke opreme za požare, kao i da nijesu utvrđeni prioriteti nabavke.

Navode i primjer – “nabavljen je avion i vatrogasna vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri“.

Navode i da službe zaštite i spasavanja po opštinama kubure sa nedostatkom opreme, ali i edukovanog kadra.

Prema izvještaju, U Nikšiću, Plavu, Šavniku, Andrijevici, Petnjici, Kolašinu i Rožajama, nedostaje lična i kolektivna oprema za kvalitetan odgovor na nepogode.

“U Službi zaštite i spasavanja Nikšić evidentan je problem nedostatka i dotrajalosti opreme, te je neophodan veći iznos sredstava za opremanje pripadnika službi zaštite i spašavanja ličnom i kolektivnom opremom za gašenje šumskih požara. Iz ove službe ukazuju na neophodnost formiranja dobrovoljnih vatrogasnih društava na terenima koji su udaljeniji od gradskih službi i njihovo istovremeno opremanje vozilima, ličnom ikolektivnom opremom, kao i obučavanje za gašenje šumskih požara”, navodi se u reviziji.

DRI: Nenamjenski potrošeno dvije trećine novca za zaštitu šuma od požara

Prema Reviziji DRI, Uprava za šume je od 2015. do 2018. za zaštitu šuma od požara utrošila samo trećinu predviđenog novca.

“Upravi za šume od 2015. do 2018. godine dodijeljeno je 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto utrošeno u tu svrhu. Dakle, iznos od 74.421 eura preusmjeren je i utrošen za druge namjene. Šume od požara, uglavnom, čuvaju lugari i lica zaposlena na određeno vrijeme, koja imaju osmočasovno radno vrijeme“, piše u izvještaju.

Istovremeno, revizori tvrde da koncesionari mahom ne izvršavaju obaveze utvrđene ugovorima o koncesijama, pa njesu ni tehnički ni kadrovski osposobljeni za mjere zaštite šuma od požara.

Iz DRI navode da država ne praktikuje sprovođenja detaljnih analiza nakon svake krizne situacije, a konstatovano je i nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda.

Nemamo ni propise koji regulišu procjenu štete na šumi, a i relizacija plana sanacije šuma navodno je upitna.

Rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, konstatuju revizori.

Šavničani odbranili nenastanjeno selo

Vatrogasci iz Šavnika uspjeli su u petak oko ponoći da lokalizuju veliki požar na prostoru sela Kosorići, između Šavnika i Boana.

Riječ je, kako je kazao komandir šavničke Službe zaštite i spašavanja Mirčeta Jelić, o četvrtom požaru od februara na istom prostoru, a uzrok je, kako sumnja, kao i kod svih ostalih, ljudski faktor.

“Selo je maltene nenastanjeno. Ima oko 15 kuća, koje su i ljeti maltene prazne. Tamo žive samo dva momka, ali je njihova kuća na osami, odvojena od ovog dijela sela, tako da ni njihova ni imanje, koje održavaju, nije bilo ugroženo. Ali zato jesu ostale kuće koje su nenastanjene i požar se, zbog jakog vjetra, širio prema njima“, kazao je “Vijestima“ Jelić.

Požar im je prijavljen u petak oko 13:30, a u gašenju je učestvovalo šest vatrogasaca, koliko ih i broji šavnička Služba zaštite. Pored Jelića, to su Danilo Janković, Radoica Ćirović, Veselin Karadžić, Ranko Drinčić i Radenko Zarubica. Pomagao im je Milorad Milašinović, radnik Komunalnog preduzeća, i mještanin Živko Srdanović.

“Livade u selu su zapuštene, sav je prostor zarastao u korov, a teren je nepristupačan i do njega se ne može stići vatrogasnim vozilom, pa smo koristili naprtnjače koje smo punili na rijeci i onda uz vrleti pješice išli i gasili na stotine metara opožareni prostor. Goreg dana nijesmo imali, ali bitno je da smo selo uspjeli da odbranimo“, kazao je Jelić.

Istakao je da su im pomoć nudile državne i lokalne službe.

“Procijenili smo da zaista nema potrebe da od njih tražimo pomoć, kada samo što ugasimo, neko ponovo zapali. Uspjeli smo sami da se ovoga puta izborimo sa vatrom. Gasili smo do ponoći, a onda cijelo veče nadzirali požarište. Selo nakon požara podsjeća na ostrvo koje je garež oivičio“.

Trenutno su, kako je kazao, aktivna tri požara, ali su pod kontrolom. Dva požara su nedaleko od sela Kosorići, jedan je kod sela Zukva, a drugi između Dobrih sela i Boana, dok je treći požar odavno aktivan na prostoru Studene, koji se graniči sa Dragišnicom.

“Samo od početka aprila uspjeli smo da stavimo pod kontrolom na desetine požara. Samo 7. i 8. smo imali po 14 aktivnih požara, na isto toliko lokacija… Mi ugasimo, oni dođu ponovo i zapale. Uspjeli smo da sačuvamo desetak kuća i pomoćnih objekata, kao i imovinu mještana, dok je vatra bila zahvatila isto toliko neuseljenih ili napuštenih objekata koji su, uz neznatna oštećenja, spaseni”.

Jelić je pozvao da ne pale livade i da to eventualno rade uz kontrolu vatrogasaca, “kako se vatra ne bi otrgla kontroli“.

Na pojedinim mjestima su bili ugroženi drveni dalekovodi i niskonaponska mreža, usljed čega je dolazilo do dugotrajnih prekida u napajanju strujom.