Procenjuje se da je Albert Ajnštajn imao koeficijent inteligencije 160, Isak Njutn 190, a Mark Zakerberg ima 152. Ovi ljudi su širom svijeta poznati kao najveći geniji.

Međutim, postojao je jedan čovjek za kojeg se vjeruje da je njegov IQ iznosio između 250 i 300!

Da li ste nekada čuli za čovjeka po imenu Vilijam Džejms Sidis?

U pitanju je čovjek kojeg su svojevremeno smatrali čudom o djeteta. Bio je izuzetan matematičar, najinteligentniji čovjek u istoriji, poliglota i nadareni pisac.

U osmoj godini već je govorio 8 jezika.

Vilijam je rođen u Njujorku 1898. godine. Njegov otac Boris bio je ugledni psiholog koji se ponosio sa četiri diplome Univerziteta Harvard. Majka mu je takođe bila ljekar. Kako su mu roditelji bili pametni i uspješni ljudi, isto su očekivali od svog sina. Ali, on je nadmašio sve pretpostavke i dokazao da je daleko više od prosječne osobe.

Zabilježen je podatak da je Vilijam sa samo 18 mjeseci umio da čita novine. Do osme godine, sam je naučio latinski, grčki, francuski, ruski, njemački, hebrejski, turski i jermenski jezik. Osim toga, mali Vilijam izmislio je sopstveni jezik i nazvao ga Vendergood.

Najmlađa osoba u istoriji upisana na Harvard

Svjestan natprosječne inteligencije svog sina, Boris Sidis pokušao je da ga upiše na Harvard, ali su ga odbili, jer je Vilijam mao samo devet godina. Dve godine kasnije, 1909, Univerzitet je prihvatio molbu i tako je Vilijam postao najmlađa osoba upisana na Harvard. Do 1910. njegovo znanje iz matematike toliko se uvećalo da su profesori dozvolili da Vilijam predaje na časovima. Zvali su ga čudom od djeteta. Do 16. godine stekao je i diplomu iz studija umjetnosti.

Odlučio da živi usamljeničkim životom

Poznato je da slava može da bude veoma naporna i opterećujuća, naročito ako je steknete u ranim godinama. Ubrzo nakon diplome, Vilijam je rekao novinarima da želi da živi „savršenim životom“, koji je po njegovom mišljenju bio jedino usamljenički život. Takođe je objavio da se nikada neće ženiti.

Slava koju je stekao a nije je želio, njegova odluka odrazila se i na pritisak koji je Vilijam trpio od strane roditelja. Pošto je i sam bio ugledan i poznat, Vilijamov otac želeo je da od sina napravi zvijezdu. Da bi to postigao, počeo je da primenjuje svoje znanje iz psihologije na sinu i strašno da ga pritiska i forsira.

Iako je Vilijam kao dete uživao u učenju, kada je odrastao njegovo mišljenje se promjenilo i za sve je krivio oca. Koliko je bio ljut na oca govori i činjenica da je, kada je Boris preminuo 1923. godine, Vilijam odbio da dođe na njegovu sahranu.

18 mjeseci zatvora

Kako su to obično geniji radili da se ne bi ni po čemu isticali, Vilijam je takođe radio slabo plaćen i običan posao. Zaposlio se kao pomoćnik sveštenika, ali su ga ljudi i dalje prepoznavali, pa je i taj posao promjenio. 1924. godine novinari su otkrili da Vilijam radi slabo plaćen fizički posao, ali ovoga puta su hvalospjevi o buntovnom geniju izostali – sada su novinski naslovi ismijevali nekadašnje čudo od djeteta i isticali kako Vilijam više ne ume da radi ono što je umio kao dijete.

To, naravno, nije bilo istina, što se kasnije i pokazalo kroz mnoštvo neprocjenjivih knjiga koje je Vilijam za života napisao pod različitim lažnim imenima.

Dvije godine zaključan u sanatorijumu

Iako se trudio da živi u ilegali, Vilijam je 1919. uhapšen kao učesnik nasilnog protesta u Bostonu i osuđen na 18 mjeseci zatvora. Ipak, roditelji su našli način da ga oslobode iz zatvora i umjesto toga, zatvorili su sina u sanatorijum na dvije godine.

Iznenadna smrt

Vilijam je cio svoj život proveo potpuno usamljen i rastrojen. Otuđio se od porodice i počeo da radi kao radnik na mašinama da bi sastavljao kraj sa krajem.

Vilijam Džejms Sidis, čovek koji je mogao da promeni svijet, preminuo je iznenada u 46. godini, usled izliva krvi u mozak, od čega je preminuo i njegov otac.