Preliminarni podaci Monstata za prošlu godinu pokazuju da iz godine u godinu raste spoljnotrgovinski deficit Crne Gore. Član pokreta Preokret, ekonomista Mirza Krnić je saopštio Pobjedi da podaci Monstata ne predstavljaju nikakvo iznenađenje te da je za dvije godine pokrivenost uvoza izvozom pala sa 19,8 odsto na 15,1 odsto, a kontinuitet pada možemo očekivati i u ovoj godini, s obzirom na privremeno osmomjesečno zatvaranje Termoelektrane Pljevlja, uticaj uvozničkih lobija i nepostojanje bilo kakve vizije o pokretanju proizvodnje, realne ekonomije i rastu produktivnosti.

Izvoz 

Tako je lani izvezena roba bila vrijedna 615 miliona eura, što je 8,8 odsto manje nego 2023. godine, dok je uvoz iznosio 4,07 milijardi eura i bio je veći je 6,8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,1 odsto i manja je nego 2023. godine kada je iznosila 17,7 odsto. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,68 milijardi eura, što je 4,4 odsto više nego 2023.

Na uvoz struje smo u prošloj godini potrošili 89,3 miliona eura, što je 52,8 procenata više nego 2023. godine, kad smo utrošili 58,4 miliona. Lani smo na uvoz hrane potrošili 772,45 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego 2023. godine

Rast spoljnotrgovinskog deficita u prošloj godini je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na 2023. godinu, odnosno prvenstveno nižih cijena električne energije na međunarodnim tržištima tokom prošle godine i lošijih hidroloških prilika. Statističari su izračunali da je došlo i do znatnog smanjenja izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 154,4 miliona eura koje čine električna energija sa 114,7 miliona eura i ostalo.
Vrijednost izvezene električne energije lani je smanjena je za čak 54,6 odsto, odnosno za 92,2 miliona eura u odnosu na 2023. godinu, kad je taj iznos bio vrijedan 206,9 miliona eura.
Došlo je i do znatnog pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prošloj godini bio vrijedan 38,8 miliona eura, što je 46 odsto manje nego 2023. godine, kad je taj izvoz bio vrijedan 71,8 miliona eura. Lani je izvoz hrane iznosio 54,45 miliona eura, što je 16,4 odsto više nego 2023. godine.

Uvoz 

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 990,5 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 382 miliona eura i ostalo.

Na uvoz struje smo u prošloj godini potrošili 89,3 miliona eura, što je 52,8 procenata više nego u 2023. godini, kad smo utrošili 58,4 miliona.
Lani smo na uvoz hrane potrošili 772,45 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego 2023. godine.

Krnić je saopštio našoj redakciji da ovi podaci Monstata ne predstavljaju nikakvo iznenađenje i logična su posljedica loše planiranih aktivnosti ili neaktivnosti Vlade po pitanju ekonomskog razvoja.

– Vladi odgovaraju visoke cijene, s obzirom da će ubirati više od poreza – od četiri milijarde budžeta, skoro 2,2 milijarde se odnose na prihode od poreza, a za ovu godinu Vlada planira da naplati 170 miliona eura više PDV-a nego što je bio plan za prošlu godinu. Ovaj porez se uvijek prevaljuje na konačnog kupca proizvoda ili usluge, pa je jasno da koliko god premijer podržavao bojkot velikih marketa, on u punjenju budžeta upravo računa na povećanu naplatu PDV-a iz tih marketa – kazao je Krnić.

On dodaje da se do veće naplate PDV-a dolazi većom potrošnjom ili većim cijenama.

– Naravno, moguće je i sa obje opcije istovremeno, ali u našem slučaju je jasno da se radi o posljedicama povećanja cijena jer nije realna pretpostavka da se toliko dramatično poveća recimo potrošnja hrane iz godine u godinu. Podsjetiću da je u četiri godine plan naplate PDV-a porastao za više nego duplo.

Uvozna zavisnost

Sve ovo su posljedice onog čemu je otvorila vrata priča Evropa sad 1, a što je potom „upotpunila“ Evropa sad 2 – površna ekonomska filozofija da što više trošimo i zadužujemo se, a što manje radimo i učimo, da će nam biti bolje – tvrdi Krnić.

On podsjeća da smo uz sve to, visoko uvozno zavisna zemlja i da, kako kaže, ništa nije urađeno da se to promijeni, naprotiv.

– Uvozimo 2,1 milion eura hrane dnevno. Za dvije godine pokrivenost uvoza izvozom je pala sa 19,8 odsto na 15,1 odsto, a kontinuitet pada možemo očekivati i u ovoj godini, s obzirom na privremeno zatvaranje Termoelektrane, uticaj uvozničkih lobija i nepostojanje bilo kakve vizije o pokretanju proizvodnje, realne ekonomije i rastu produktivnosti. Na sve to, Vlada planira dodatna zaduženja kako bi opslužila glomaznu administraciju i mogla isplaćivati uvećane zarade, koje nijesu dovele do suštinski kvalitetnijeg životnog standarda – naveo je Krnić.

On dodaje da troškovi rastu brže nego plate, što je, kako navodi, i očekivano kada povećavate plate bez rasta produktivnosti, rada i bilo kakve predstave što to može da izazove.

Dakle, za 2025. godinu možemo očekivati još veći deficit, a sa ovakvom politikom Vlade ne da ne možemo očekivati poboljšanje, nego će stanje biti lošije – poručio je Krnić.

On navodi da Crnoj Gori treba preokret u ekonomskoj politici, upravljanju državom i planiranju naše budućnosti.

– Dok god mislimo da bez dodatnog rada i veće produktivnosti možemo bolje da živimo, nećemo moći ići naprijed. Progres je moguć samo uz vrijedan rad i kreiranje novih usluga, prerade i proizvodnje – zaključio je Krnić.

Boljom akciznom i poreskom politikom uticati na cijene

Mirza Krnić smatra da Vlada može da utiče akciznom i poreskom politikom uticati na cijene, kao i da jača kontrole velikih trgovinskih lanaca i ograniči i spriječi negativan uticaj na domaće proizvode od strane uvozničkih lobija.

– Agencija za zaštitu konkurencije treba da ispuni svrhu postojanja i spriječi dogovorno nastupanje krupnog kapitala. Država treba da formira robne rezerve i uveže ih sa obaveznim otkupom. Treba da promoviše domaće proizvode, uveže u zadruge domaće proizvođače, garantuje im otkup po unaprijed definisanim cijenama, pomogne u brendiranju i uniformisanju proizvoda po kojima smo prepoznati, kao i u iznalaženju ino tržišta – kazao je Krnić.

On navodi da postoje i druge aktivnosti u cilju jačanja domaće proizvodnje, kao i promovisanja ekonomskog patriotizma kroz razne subvencije i popuste.

-Tako bi proizveli pomjeranje stvari ka opštem dobru i koristi građana, ali ova Vlada nema želje i ideje kako to da sprovede. Proizvodnjom možemo smanjiti uvoz i povećati izvoz, kao i potrošnju domaćih proizvoda, što se dalje pozitivno odražava na zaposlenost, produktivnost, jačanje konkurentnosti, pa samim tim i snižavanje cijena. Došlo bi do rasta potrošnje i bolje naplate poreza, ali na zdravim osnovama, bazirano na domaćoj proizvodnji, što bi imalo višestruke koristi po državu, zaposlene i građane – smatra Krnić.