Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju podnijelo je optužni prijedlog protiv Budvanina V. M. zbog razbijanja barikada na magistralnom putu Cetinje-Budva, u mjestu Adžića krivina, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Optužni prijedlog je podnijet Osnovnom sudu na Cetinju, a V. M. se na teret stavlja izvršenje krivičnog djela uništenje i oštećenje tuđe stvari prilikom razbijanja barikade „upotrebom radne mašine – utovarivača“ mehanizacijom firme „Car invest“, bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića.

I pored činjenica da je Uprava policije zvanično od Carevićeve firme tražila angažovanje mehanizacije, te da je bagerista, kako je Pobjedi nezvanično rečeno u policiji, na licu mjesta mogao postupati isključivo po nalozima i smjernicama policijskih starješina, ODT Cetinje je gotovo dvije godine nakon samog događaja podnijelo optužni prijedlog samo protiv direktnog izvršioca.

Takođe, u policijskim izvještajima i službenim zabilješkama, sačinjenim nakon samog događaja, sve je dokumentovano, odnosno postoji trag ko i kada je što tražio i od koga, koje starješine i podređeni policijski službenici su učestvovali u tim radnjama.

I sam Carević je u septembru 2021. godine, neposredno nakon nasilnog helikopterskog ustoličenja Joanikija, kazao da baš i nije ponosan na to što je njegova mehanizacija bila angažovana na rušenju barikada na Cetinju.

– Vidjeli ste da sam bio učesnik u svemu tome. Dobro znate, a nijesam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija. Vidjeli ste da smo ipak uspjeli, a uspjećemo i u narednom periodu da odbranimo srpsku crkvu i narod u Crnoj Gori – kazao je tada Carević.

Advokat Nikola Martinović u izjavi za Pobjedu ističe da je uništenje i oštećenje tuđe stvari krivično djelo koje se goni po privatnoj tužbi, te da je tužilaštvo, ako je već odlučilo da u ovom predmetu preuzme gonjenje, moralo da obuhvati sva lica koja su učestvovala u akciji na Adžića krivini.

– Dakle, ne samo lice koje je neposredno oštetilo tuđu stvar, već i lice koje je tom vozaču naredilo da na takav način pravi štetu na tuđoj imovini. Osim toga, pošto se šteta desila u zoni koja je bila pod kontrolom policije, onda je i policijski službenik odgovoran za isto krivično djelo zato što je u okviru svoje službene dužnosti naložio probijanje blokade pričinjavajući nepotrebnu štetu izricanjem policijske naredbe oslobođanja puta – kaže Martinović.

On navodi i da policija na raspolaganju ima mehanizaciju koja bez oštećenja može pomjeriti putničko motorno vozilo i da je bila dužna da tu mehanizaciju, kao podesnu, upotrijebi a ne da koristi očigledno nepodesno sredstvo.

– Ako se prihvati ovaj princip da se očigledno nepodesnim sredstvima uklanjaju, kao u ovom slučaju, vozila tako što se potpuno oštete, onda bi se neki policajac mogao sjetiti da na demonstrante, recimo, baci atomsku bombu i tako zaustavi demonstracije – ističe Martinović.

Prema njegovim riječima, u pravu važi princip srazmjerne i najmanje nužne upotrebe sile.

– Zbog nepotrebne upotrebe sile, moram naglasiti, pred Haškim tribunalom odgovarao je Ratko Mladić, jer je, pored ostalih optužbi, nepotrebno granatirao Sarajevo komandom: „Raspameti“. Zato je za očekivati od crnogorskih institucija da kažu koji je policajac komandovao: „Raspameti“ po vozilima na Adžića krivini – zaključuje Martinović.

Savjet za građansku kontrolu rada policije još prošle godine je u mišljenjima po pritužbama Borisa Latkovića sa Cetinja i Željka Roganovića iz Kotora, koji su tražili izjašnjenje ovog tijela o postupanju policije, kao neprihvatljiv ocijenili odgovor Uprave policije u kojem se kaže da su „vozaču bagera policijski službenici za posebne namjene sugerisali da prilikom uklanjanja vozila na putu vodi računa da radnju izvrši sa što je moguće manje štetnih posljedica“.

Kako se navodi u mišljenju Savjeta, policijski službenici u takvim okolnostima ne sugerišu već izdaju jasna naređenja.

Latković i Roganović u pritužbama su naveli da su im 5. septembra 2021. godine bez razloga i opravdanja oštećeni automobili, a Savjet je iskazao zabrinutost zbog odnosa Uprave policije prema privatnoj imovini građana.

U mišljenju su naveli da su vozila bila parkirana na sporednoj saobraćajnici, uz samu ivicu kolovoza, da ta saobraćajnica nije bila ni pod kakvom blokadom tokom demonstracija. Istakli su i da građani prethodno nijesu pozvani da uklone vozila niti im je, prije djelovanja policije, pruženo određeno razumno vrijeme da to učine.

U slučaju Roganovića konstatovali su „da su usljed tako projektovanog ispaljivanja prevelike količine suzavca, policijski službenici onemogućili ovog građanina da pristupi svom motornom vozilu“.

Odgovor Uprave policije, u slučaju akcije mehanizacijom, Savjet je tada prepoznao i ocijenio kao pokušaj relativizovanja njihove nesporne odgovornosti i pokušaj prebacivanja odgovornosti na znanje, vještine, ali i namjere angažovanog vozača bagera i privatnog preduzeća u kojem je bio zapošljen.

Savjet je tada ocijenio da „kako djelovanje Uprave policije nije bilo u cjelini profesionalno, i nosi bitna obilježja nepoštenog postupanja, uz činjenicu da je i sama Uprava policije priznala da je nesporno angažovala neadekvatnu opremu (vozilo bager), Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da pristupi određenom korektivnom postupanju i kompenzaciji prema podnosiocima pritužbi koje je Savjet u cjelini prihvatio osnovanim“.

Oni su tada preporučili ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću da na osnovu direktnog kontakta sa podnosiocima pritužbe, u ime države, pristupi nadoknadi nastale štete, što je do danas izostalo.

Zanimljiv detalj je i da je Odjeljenje bezbjednosti Cetinje protiv Latkovića i Roganovića vodilo prekršajne postupke zbog nepropisnog parkiranja već prethodno demoliranih vozila.

Savjet za građansku kontrolu policije podsjetio je i da su tokom litija koje je organizovala Crkva Srbije sa prosrpskim i proruskim političkim pratijama 2020. godine blokade saobraćajnica bile česte, te da nijednom Uprava policije nije djelovala građevinskim mašinama.

Tada je policija pokazala maksimalnu suzdržanost i strpljenje u komunikaciji sa građanima, pri čemu nije dolazilo do oštećenja vozila.