Usamljenost tokom praznika je osjećanje koje može da utiče na vas bez obzira na životne okolnosti, društvenost i način života. Kako se nositi s tim?

Dok neki jedva čekaju praznike i uživaju u njima bez oklevanja, za druge je to period borbe sa teškim i bolnim osjećanjima za koja drugi često ne pokazuju razumijevanje. Isto tako, ako vaš život spolja izgleda tako savršeno i priređujete najbolju novogodišnju žurku, to ne znači da se ne osjećate usamljeno tokom praznika.

Šta je, u stvari, usamljenost?

Usamljenost se u psihologiji opisuje kao psihičko stanje koje može nastati u fizičkoj samoći ili u društvu, a koje se gradi na osnovu osjećanja nerazumijevanja, nedostatka vezanosti za druge ljude, tuge, nesigurnosti, osjećanja praznine…

Psiholozi čak vrlo jasno ukazuju na simptome usamljenosti kako bismo mogli da proverimo koliko je to osjećanje izraženo u nama: 

Izolacija: pojedinac se osjeća izolovano od svijeta, iako je u stvarnosti okružen ljudima.

Tuga: osoba je depresivna, tužna i, ako se situacija nastavi, može prerasti u depresiju.

Nedostatak energije: iscrpljenost je takođe čest simptom depresije i karakteristika je koja može ozbiljno uticati na performanse osobe u ličnom i profesionalnom životu.

Nemir: već navedeni simptomi dovode pojedinca do nemira i nezadovoljstva zbog nadražaja koje doživljava.

Zašto se osjećamo sve usamljenije?

Činjenica je da je u današnjem društvu osjećanje usamljenosti sve češće među pojedincima, čak i među najmlađima. Prema istraživanju sa Harvarda, više od četvrtine mladih ljudi je u opasnosti da kod njih usamljenost izazove ozbiljnije zdravstvene probleme. Prema psiholozima i sociolozima, postoji više razloga za to, ali u suštini svi se svode na postmodernu kulturu i stil života.

Studije su dokazale da savremene tehnologije, prije svega naglašena upotreba pametnih telefona, podstiču ovo osjećanje usamljenosti. Ovom rastućem fenomenu dodatno je doprinijela globalna usamljenost i izolacija koju smo osjećali tokom izolacije zbog pandemije koronavirusa. One ranije, krhke veze među ljudima su takođe prekinute.

Potreba da se pronađe odgovor na pitanje usamljenosti postaje sve jača u svijetu koji, iako digitalno povezan, doživljava opipljiv paradoks sve većeg međuljudskog distanciranja.

Zašto je samoća još jača tokom praznika?

Praznik se generalno smatra vremenom radosti i ljubavi, ali za mnoge je to vrijeme usamljenosti. Neki ljudi žive daleko od svojih porodica i ne mogu da vide svoje voljene u ovo doba godine; drugi prolaze kroz životne probleme koji još više dolaze do izražaja u prazničnoj atmosferi, treći osjećaju strepnju zbog godine koja dolazi…

Kada ste usamljeni, slike ljudi koji se zabavljaju i uživaju u društvu (a mi smo okruženi njima) samo podstiču vašu tugu i osjećanje odbačenosti. Usamljenost tokom praznika može se pojaviti čak i ako ste u prostoriji punoj ljudi. Za one koji se osjećaju usamljeno praznici mogu biti vrijeme dodatnog stresa.

Kako prevazići usamljenost tokom praznika?

Slijede neke od smjernica i korisnih savjeta koje predlažu psiholozi kako bi se prevazišlo ili lakše podnijelo osjećanje usamljenosti tokom praznika.

Prije svega, važno je identifikovati određenu emociju, prepoznati je kako biste mogli da djelujete na nju i pretvorite je u nešto pozitivno.

Drugo, morate razmišljati o usamljenosti: vaše emocije vam šalju poruku. Da li je postojao značajan događaj koji je pokrenuo vaša nova osjećanja ili je to nešto što vas muči već neko vrijeme?

Uspostavite novi mentalni pristup da se suočite sa problemom, prevaziđete svoje strahove, donesete nove odluke i napravite promjene, sa proaktivnim stavom i sa minimumom inicijative da se izađe iz kolotečine. Lako je reći, ali teško uraditi, jer se stvara začarani krug: depresivna, umorna i izolovana osoba ne može imati ovakav stav ako ne uspije da prekine tu petlju.

Morate pronaći svrhu u životu, koja daje smisao vašem svakodnevnom životu.

Naučite da uživate, uživajte u sopstvenom društvu.

Povećajte svoje samopoštovanje. Izbjegavajte da sebi šaljete negativne poruke. Smatrajte ovu „slabu“ fazu kao onu koja vas može učiniti jačim.

Oslonite se na ljude koji su vam najbliži i stimulišite svoju društvenu aktivnost da pronađete ljude sličnih interesovanja, nemojte očekivati da će vam drugi doći. Trenirajte svoje društvene vještine.

U slučaju da ste izgubili voljenu osobu, morate prihvatiti tu realnost, ma koliko bila teška. Pokušajte da preokrenete značenje usamljenosti. To može biti prilika da se ponovo otkrijete kao ličnost i otvorite se novim mogućnostima i snovima.

Vježbanje je uvijek dobro za vaše emocionalno zdravlje. Takođe, jedite zdravu hranu, redovno spavajte i slično.

Pratite rutinu rasporeda u svom svakodnevnom životu i pokušajte da se tog rasporeda i držite.

Da biste postigli ove ciljeve, preporučljivo je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.