Zašto je Njemačka „kratka“ za stotine hiljada zanatlija?

    3 godine pre 492 pregleda Izvor: dpa - standardna prava upotrebe
foto: Pixabay.com

Kada nekome u Njemačkoj ustreba majstor, da zamjeni pumpu za grijanje, zamjeni prozore ili uradi bilo koji drugi zanatski posao, taj treba da se pripremi za čekanje. Majstora ni izdaleka nema dovoljno, a to je barem dijelom jer u zemlji druge karijere djeluju primamljivije nego drugdje.

Prema novom međunarodnom istraživanju američkog koncerna 3M, u Njemačkoj se samo 10 odsto ispitanika bavi nekim zanatskim poslom, a još 18 odsto njih je o tome razmišljalo. To je najmanje u svih 17 država obuhvaćenih u ponedjeljak objavljenom studijom.

Skoro tri četvrtine ispitanika, 72 odsto, je reklo da se niti bave zanatstvom, niti su razmišljali o majstorskoj karijeri. U Francuskoj, na primjer, neki od ta dva iskaza zaokružilo je 56 odsto anketiranih.

Pritom, manje od polovine, 49 odsto, ocjenjuje da uz zanatsku kvalifikaciju može dobro da zarađuje koliko na nekom poslu koji zahtjeva diplomu četvorogodišnjeg studiranja. U suprotno potpuno je uvjereno 14, a donekle 35 odsto ispitanika.

Ti procenti su isto najniži u Njemačkoj – globalno, udio onih koji ocjenjuju da od zanata može da se zarađuje isto koliko i na poslu uz bazične studije bio je 71 odsto.

Taj stav prkosi opštem prepoznavanju mogućnosti rada u zanatstvu: Naime, 87 odsto Njemaca vidi široke mogućnosti rada u toj oblasti, a to je nešto iznad globalnog prosjeka.

Druge karijerne interese slijedilo je 53 odsto, a petina ispitanika je sumnjala da zanatom mogu dovoljno da zarade.

Studiju za 3M je izvela agencija Ipsos, anketom oko 1.000 ljudi u svakoj od 17 zemalja. Pored Njemačke, istraživanje je između septembra i decembra prošle godine pokrilo i SAD, Veliku Britaniju, Brazil, Indiju i Meksiko.

Zanatska branša u Njemačkoj se već dugo žali da mnogo mladih bira studiranje i izbjegava obuku za zanate.

Krajem jula, predsjednik udruženja zanatlija Hans Peter Volzajfer (Wollseifer) je za agenciju dpa procijenio da Njemačkoj manjka oko četvrt miliona zanatlija. To komplikuje i državne klimatske ambicije unapređenja stambene energetske efikasnosti.

Zanatlijske firme su spremne da prošire kapacitet obuke mladih, ali izgleda da problem nije na toj strani. „Godinama unazad nudimo hiljade pozicija za obuku koja ostaju nepopunjena,“ rekao je Volzajfer.

„Treba da odbacimo predstavu da samo studiranje donosi poslovni i lični uspjeh i da podignemo ugled i ocjenu kvalifikovanom radu,“ rekao je.