Iako je činjenica da je reprezentacija žena u crnogorskom parlamentu i dalje ispod prosjeka, svjedoci smo da naša zemlja u sferi rodne ravnopravnosti u institucionalnom i sadržinskom smislu, bilježi određeni iskorak, poručila je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić otvarajući 14. zasijedanje „Ženskog parlamenta“, koje je održano danas u organizaciji Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.

Govoreći na temu „Institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori“ Jelušić je istakla da se po prvi put u istoriji na čelnim pozicijama Skupštine, i na jednoj od čelnih pozicija Vlade, nalaze žene.

„Iako imamo svega 22 poslanice, i još uvijek nije dostignut procenat od 30 posto, analiza piramide moći svjedoči da je došlo do velike promjene. Usuđujem se da kažem da su svi politički subjekti, koji su tome mogli doprinijeti, učinili maksimalan napor kako bi se došlo do rezultata. Značajan iskorak je napravljen i to daje nadu da naša zemlja ima drugačiji pristup integraciji ženske perspektive”, kazala je Jelušić.

Ona je podsjetila na obavezu Crne Gore da do 2025. godine podigne nivo rodne ravnopravnosti, navodeći da su neefikasni institucionalni mehanizmi, nepostojanje valjanog nadzora, te neadekvatna efikasnost metoda i načina u sprovođenju rodnih politika faktori koji ograničavaju procese implementacije. Takva klima, kako je kazala, preliva se i na svakodnevicu, pa su „u Crnoj Gori tokom prošle godine zabilježeni neki od najgorih primjera nasilja nad ženama”.

Jelušić je napomenula da su brojne međunarodne organizacije u svojim izvještajima prepoznale nedostatke u oblastima rodne ravnopravnosti, i pozvale Crnu Goru da poboljša institucionalnu zaštitu od diskriminacije po osnovu pola i roda. Ona je naglasila i da su u skupštinskom tijelu na čijem je čelu, pokušali da mijenjaju stvari, nametnu rodne politike i time poboljšaju stepen rodne ravnopravnosti u zemlji.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović je istakla da je „Skupština Crne Gore svih ovih godina djelovala kao aktivna učesnica u borbi za unaprjeđenje prava žena i kreiranje pravednijeg i društva jednakih mogućnosti”.

Predsjednica je upozorila da su žene u Crnoj Gori i dalje manje zastupljene na mjestima odlučivanja, suočavaju se sa predrasudama i stereotipima u politici, dok potencijal ženskog preduzetništva, iako veliki, i dalje nije dovoljno iskorišćen. Takođe, kako je navela, žene u Crnoj Gori zarađuju samo 84 odsto od prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad, a svaka treća žena doživjela je neki oblik nasilja tokom života.

„Pozivam vas da sa ovog mjesta pošaljemo snažnu poruku da žene u pravima i obavezama moraju biti ravnopravne sa muškarcima i da pol i rod ne mogu i ne smiju biti odrednice našeg kvaliteta. Naš zajednički zadatak je ne samo da iskorijenimo diskriminaciju, već da razumijemo benefite integrisanja ove, često zaboravljane, polovine čovječanstva u razvoj društva”, naglasila je predsjednica Đurović.

Ističući da je formiranje Ženskog kluba, značilo dominantno proaktivan pristup, potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, osvrnula se na postignuća ovog skupštinskog tijela.

„Bilo je dosta skeptika da to neće uspjeti, ali smo uspjele, i posebno sam ponosna na našu saradnju i na to da postoji čitav niz tema koje nas spajaju, a koje su iznad dnevno-političkih tema koje nas razdvajaju”, kazala je Bošnjak.

Bošnjak je, naglašavajući da ,,nije lako biti žena u politici, pozvala sve žene da budu jedinstvene, hrabre i da zajedno rade u cilju dobrobiti cijelog društva”.

Potpredsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Vesna Pavićević je naglasila da je „Ženski parlament prilika da otvorimo neka od najznačajnijih pitanja i problema sa kojim se suočavaju žene u Crnoj Gori, te da zajednički utvrdimo smjernice daljeg djelovanja kako bi se na njih odgovorilo”.

Ona je primijetila da sve veći broj femicida, rodno selektivnih abortusa i porasta slučajeva svih vrsta nasilja nad ženama upozorava da postoje nedostaci u sistemu, u primjeni zakona i saradnji institucija, čija je primarna dužnost prevencija i pružanje podrške žrtvama nasilja.

Konstatujući da je prisustvo žena na vodećim pozicijama u Skupštini i Vladi, značajan iskorak, potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović je napomenula da se još uvijek govori o učešću žena u okviru određenih kvota, što znači da Crna Gora nije postigla nivo svijesti da je ravnopravno učešće žena prirodno, već se mora uređivati kroz kvote.

„Svaka žena koja je ustala za sebe, ustala je za sve žene u Crnoj Gori”, navela je Marović.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je istakao da „odnos prema rodnoj ravnopravnosti mora da bude znatno drugačiji nego ranije, ukoliko se želi da Crna Gora stane u red evropskih država visokog stepena demokratije”.

Premijer je obećao podršku 43. Vlade Crne Gore u okviru koje bi uskoro trebalo da bude otvorena i Kancelarija za rodnu ravnopravnost.

„Sposobnost, energija i znanje žena od presudnog su značaja za transformaciju Crne Gore”, poručio je Abazović, dodajući da se oko pitanja rodnih politika može pronaći široki, apsolutni konsenzus.

Navodeći da je rodna ravnopravnost preduslov da društvo funkcioniše otvorenije, bolje, pravednije, kao i preduslov za  punopravno članstvo u EU, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka je primijetio da praksa pokazuje da stepen rodne ravnopravnosti još nije na zadovoljavajućem nivou.

„Vlada prepoznaje i identifikuje postojeće izazove i tretira ih kroz svoja strateška dokumenta. Ostajemo otvoreni za konstruktivni dijalog, sugestije, predloge u cilju nalaženja najboljih modela saradnje u realizaciji rodnih politika”, kazao je Gjeka.

Zaštitnik ljudskih i manjinskih prava i sloboda Siniša Bjeković je istakao da je u Crnoj Gori trend predsrasuda i stigme toliko jak „da je to jedan od vrlo snažnih i štetnih razloga zbog čega rodna ravnopravnost kaska za onim što bi mogla biti”.

„Kada u našoj stvarnosti žena ispliva kao političarka, javna ličnost, uspješna žena – počinje hod po mukama. Ona postaje meta, a ne predmet obožavanja. Stoga moramo podržati institucije u onoj mjeri u kojoj one zaštite svaku ženu od diskriminacije”, naveo je Bjeković.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag je kazala da su države učesnice OEBS-a prepoznale da pun razvoj društva i dobrobit svih njegovih članova i članica zahtijeva jednake mogućnosti za puno i ravnopravno učešće muškaraca i žena.

„Za inkluzivni politički dijalog, kao i za izradu i glasanje zakona na fer osnovi i na najefikasniji način, sada se u modernim demokratijama smatra da parlamenti moraju sve više da normalizuju političko predstavljanje i prisustvo žena. Iskorjenjivanje rodne nejednakosti maksimiziraće napredak i prosperitet“, navela je Vag dodajući da je Odbor za rodnu ravnopravnost postao ključna institucija za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti u Skupštini Crne Gore.

Tokom sjednice šefica ODIHR-ove jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost Julia Netesova i stručni savjetnik za rodna pitanja u OSCE/ODIHR-ovoj jedinici za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost Saša Gavrić, predstavili su publikaciju „Ostvarivanje rodne ravnopravnosti u parlamentu: Vodič za parlamente u regionu OEBS-a“.

U raspravi na temu današnjeg „Ženskog parlamenta“ učestvovale/i su i: Marko Kovač, ministar pravde, Nada Drobnjak, bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Maša Vlaović, ministarka kulture i medija, Anđela Radovanović, Udruženje mladih s hendikepom Crne Gore (UMHCG), Biljana Pejović, načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost, Milena Bešić, Centar za demokratsku tranziciju, dr Irena Radović, izvršna direktorica Investiciono razvojnog fonda (IRF), Zorica Zeković, koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu javne uprave, poslanik Branko Radulović, predsjednik Kluba poslanika „Demokratski front – PZP“ i poslanik Boris Mugoša, pridruženi član „Ženskog kluba“.