Višegodišnje teze o Crnoj Gori kao „zarobljenoj državi“, u kojoj su neke institucije srasle s mafijom, polako dobijaju potvrdu i u praksi.

Za manje od mjesec uhapšeni su dugogodišnja bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, dok je Europol optužio dvojicu policajaca da su članovi jednog od dva najjača mafijaška klana i da su zajedno švercovali velike količine kokaina.

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala godinama je jedan od glavnih zahtjeva EU prema Crnoj Gori.

Iako je i u prošlosti bilo hapšenja krupnih riba, posljednji mjeseci bili su naročito intenzivni, a vijesti o aferama prestizale su jedna drugu.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić podsjeća da je i Evropska komisija u jednom takozvanom non-pejperu potvrdila uspjehe u borbi protiv mafije, posebno prošlogodišnja hapšenja vođa i članova Škaljarskog i Kavačkog klana.

„Napravljen je zaokret u borbi protiv ogranizovanog kriminala“, kaže Adžić za DW.

Dejan Milovac iz MANS-a, nevladine organizacije koja je proteklih godina otkrila niz afera u Crnoj Gori, kaže za DW da hapšenja konkretizuju sumnje u povezanost kriminala i vrha sudske vlasti.

Sezona hapšenja nastupila je nakon izbora Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Njegov prethodnik, Milivoje Katnić, optuživan je da je štitio pojedince iz vlasti, naročito predsjednika države Mila Đukanovića.

Katnić se branio tvrdnjama da je njegovo Tužilaštvo procesuiralo veliki broj slučajeva, pa i protiv visokih zvaničnika, a naročito članova kriminalnih klanova kao i da je prisilno penzionisan, jer nije po volji novoj vlasti.

Kako demontirati korumpirani sistem?

Informacije iz istraga stižu na kašičicu, ali se zna da se Medenica sumnjiči za protivzakoniti uticaj u nekim sudskim predmetima. Njen sin, Miloš, po podacima Europola iz aplikacije Skaj – programa za dopisivanje koji su koristili kriminalci – bavio se švercom cigareta i trgovinom drogom.

Predsjednik Privrednog suda tereti se za malverzacije tokom stečajnih postupaka u kojima je, navodno, uzimao novac za sebe ili od tog novca plaćao lične troškove.

Posebno je eksplozivna afera vezana za policajce Ljuba Milovića i Petra Lazovića koji, po Europolovim transkriptima sa Skaja, švercuju velike količine kokaina zajedno sa vođom Kavačkog klana Radojem Zvicerom. Milović, navodno, ima račun u kriptovalutama na kojem je skoro 50 miliona eura. Njih dvojica, za sada, nisu ispitani niti uhapšeni, ali Tužilaštvo i policija istražuju slučaj.

Iako prvi potezi novog specijalnog tužioca ohrabruju, ne smije se zaboraviti da tužilaštvo kao cjelina i dalje nije reformisano, upozorava Milovac iz organizacije MANS.

„Postupci će biti izuzetno teški za procesuiranje ako se prije toga ne sprovede ozbiljna reforma koja će odvojiti žito od kukolja“, kaže Milovac za DW.

„Istraga ne bi smjela da se zadrži samo na pojedinačnim slučajevima. Sve manje od demontaže korumpiranog sistema koji je na svim nivoima pravosuđa i policije bio servis organizovanom kriminalu – biće zapravo neuspjeh tužioca Novovića“, smatra Milovac.

Odgovornost na tužiocima i sudijama je velika, kaže i ministar Adžić.

„Sa druge strane, ne treba generalizovati. Siguran sam da imamo kvalitetne i kredibilne sudije i tužioce, koji možda do sada nisu imali priliku da se dokažu, a koji imaju visok nivo profesionalne etike da odgovore na buduće izazove“, smatra on.

A političari?

Mjesecima se spekuliše da će uslijediti i hapšenja nekih političara, za koje postoje sumnje u korupciju ili protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave.

Dio javnosti godinama targetira funkcionere Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) ali ta stranka se nedavno vratila na pozicije odlučivanja. Iako nije dio Vlade, pruža joj podršku u parlamentu. Milovac tu vidi problem.

„Dokazi za brojne visoke javne funkcionere svakako postoje i oni se godinama sklanjaju u tužilaštvu. Ako postoji politička volja i hrabrost kod Novovića, ne vidim nijedan razlog da te osobe ne budu uskoro procesuirane“, kaže on.

„Teško se može zažmuriti na kombinacije koje su, bez održavanja izbora, dovele do nove političke većine u zemlji“, dodaje Milovac, misleći na manjinsku vladu premijera Dritana Abazovića uz podršku DPS.

Većinu sada čine i oni „koji neće blagonaklono gledati na otvaranje istraga protiv njihovih visokih funkcionera“, dodaje Milovac.

Adžić, pak, tvrdi da u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije neće biti biranja.

„Pokazali smo da postoji nesporna volja, kao i profesionalni kapaciteti, da se na uspješan način suprotstavimo svim bezbjednosnim izazovima“, kaže ministar policije.