Hrvatska podržava evroatlantski put Crne Gore i podržaće zatvaranje svakog poglavlja u njenim pregovorima s Evropskom unijom (EU) u kom budu ispunjeni traženi uslovi.
To je “Vijestima” kazala juče posebna savjetnica ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić, odgovarajući na pitanja – hoće li Zagreb dati “zeleno svjetlo” za zatvaranje četiri poglavlja s Podgoricom do kraja godine, odnosno da li će biti protiv “štrikiranja” nekih.
To bi trebalo da se sazna danas, za kad je u Briselu zakazana sjednica tijela Savjeta EU – COREPER-a II (Komiteta stalnih predstavnika država članica), nakon čega će Savjet donijeti konačnu odluku.
Babić Galić, međutim, nije precizirala koji su uslovi “traženi” za zatvaranje poglavlja i da li su realizovani, a nije odgovorila da li je Hrvatskoj sporno poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), čije “precrtavanje”, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, ta zemlja razmatra da stopira.
Dobrosusjedskih odnosa nema u poglavlju, ali…
Izvor lista iz Vlade rekao je da će, prema njihovim informacijama, Crna Gora ili zatvoriti sva četiri poglavlja čijem se “štrikiranju” Podgorica nada do 2025. godine, ili da će Zagreb blokirati Poglavlje 31.
Taj sagovornik je ocijenio da će, ako se ostvari drugi scenario, to biti vid poruke prema onome što je Crna Gora preduzimala u odnosima s Hrvatskom “u posljednjih dva, tri mjeseca, dvije, tri godine ili dvije, tri decenije”.
On navodi da razlog blokiranja Poglavlja 31 mogu biti narušeni “dobrosusjedski odnosi” sa Zagrebom, iako se, kaže, to pitanje ne tiče tog poglavlja.
“Poglavlje se zove – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Mi smo tu 100 odsto usaglašeni s EU, pratimo restriktivne mjere, donijeli smo zakon koji se time bavi, pratimo EU u stopu… Da ne govorim o NATO-u i spoljnopolitičkoj orijentaciji. Međutim, činjenica je da u nekim segmentima procesa pregovora imamo obavezu da stvaramo najbolje moguće dobrosusjedske odnose. To važi za sve države Zapadnog Balkana. To je dio procesa, iako nije dio poglavlja. I baš zato oni (Hrvatska) smatraju da imaju pravo da blokiraju”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.
On smatra da, nakon što je šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) raspisao u utorak oglas za izbor dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, nije ostalo ništa što se od Crne Gore može “racionalno očekivati i tražiti” da bi se zatvorila četiri poglavlja.
“Sve ostalo je politika…”, konstatovao je, dodajući da razlog moguće blokade jednog poglavlja neće biti samo to što je Skupština prije pola godine donijela rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala, već da je posrijedi tri decenije “zapuštenih odnosa” s tom državom.
Iz EU su u više navrata, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, poručivali da su “dobrosusjedski odnosi suštinski element procesa pridruživanja” toj zajednici.
Evropska komisija je u jesenas predstavljenom izvještaju za Crnu Goru navela da je Podgorica pogoršala odnose sa Zagrebom, i da su “tenzije” proizašle iz neriješenih bilateralnih pitanja.
“Nije bilo napretka u vezi s neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše, između ostalog, u dokumentu.
Komisija konstatovala napredak
Vlada je poručivala da se nada da će Crna Gora, osim Poglavlja 31, zatvoriti i poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika).
Ako zatvaranje makar jednog od njih dobije jednoglasnu podrška svih članica EU, biće zakazana Međuvladina konferencija između Crne Gore i Unije. Ona bi, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, trebalo da se održi u ponedjeljak, kad će poglavlja (ili dio njih) biti i formalno “precrtana”.
Poglavlje 31, na čije bi zatvaranje Zagreb mogao spustiti rampu, otvoreno je u junu 2014, i za njegovo zatvaranje bilo je potrebno ispunjavanje jedinog preostalog mjerila, koje je Crna Gora realizovala – usklađivanje s odlukama Savjeta EU o izručivanju osoba Međunarodnom krivičnom sudu. To mjerilo je ispunjeno tako što je Podgorica krajem septembra raskinula sa Sjedinjenim Američkim Državama bilateralni sporazum o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, što je pozdravila Evropska komisija. Sjedinjene Države nisu potpisale Rimski statut, kojim je taj sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Evropska komisija je izvještaju za Crnu Goru konstatovala da je, po pitanju Poglavlja 31, Crna Gora “dobro pripremljena” i da je stoprocentno uskladila svoju spoljnu politiku s zajedničkom evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom.
Kako je navedeno u dokumentu, Crna Gora je ostvarila značajan napredak, jer je, između ostalog, zadržala kontinuitet potpune usklađenosti sa odlukama Savjeta EU o sankcijama, uključujući restriktivne mjere u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu, i pružila pomoć Ukrajini.
Podgorica pregovara s EU od juna 2012, i od tada je otvorila sva poglavlja – ukupno 33, a privremeno zatvorila tri.
Da li će Hrvatska blokirati Crnu Goru – nejasno je, pogotovo u kontekstu prekjučerašnje iznenadne odluke izvršne vlasti da tivatski Dom kulture “Josip Marković” bude ustupljen Hrvatskoj. Odluka je uslijedila u danu kad je zagrebački “Večernji list” objavio da Hrvatska neće dopustiti zatvaranje četiri poglavlja, a sedmicu nakon što su “Vijesti” napisale da je Zagreb uputio Crnoj Gori non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i pitanje Doma kulture.
Neriješena pitanja
“Vijesti” su objavile prošle sedmice, pozivajući se na informacije iz Vlade i diplomatskih izvora, da je Ministarstvo vanjskih poslova primilo od Zagreba u novembru dokument s desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru.
Zagrebački “Jutarnji list” objavio je naknadno da su među zahtjevima i omogućavanje naknade “svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata”, te zaštita i očuvanje identiteta hrvatske manjine.
Crna Gora je, kako su kazali izvori “Vijesti”, odgovorila na svaki ispostavljeni zahtjev Zagreba pojedinačno, rekla da želi da razgovara ponudivši konsultacije, te poručila da cijeni podršku Hrvatske.
“Zahlađenje” odnosa s Zagrebom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj prije dvije godine, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”…
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Hrvatska je burno reagovala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da “ne politizuje žrtve Jasenovca”. Iz Zagreba su tada saopštili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko Poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni “uskočiti” sa svojim mjerilima.
Nakon toga, u julu, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu.
Nešto ispunjeno, s nečim se kasni
Crnoj Gori ispostavljeno je više završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 7, 10 i 20.
Za Poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine) postoje četiri takva mjerila. Prvo je da Crna Gora “izvršava sve neophodne zakonodavne izmjene u cilju obezbjeđivanja primjene principa Unijskog iscrpljenja prava na teritoriji čitave EU danom pristupanja”, drugo – usvajanje izmjene i dopuna Zakona o autorskom i srodnim pravima, a treće usvajanje novog zakona o patentima. Oba ta akta izglasana su ove godine.
Četvrto mjerilo odnosi se na obezbjeđivanje “dovoljno administrativnih kapaciteta za registraciju i primjenu prava intelektualne svojine i obezbjeđivanje bilans rezultata istraga od carinske službe…”.
Kad je riječ o Poglavlju 10 (informatičko društvo i mediji), za njegovo zatvaranje postoje dva mjerila. Prvo je da Crna Gora usklađuje zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU u cilju obezbjeđivanja nezavisnosti regulatornog tijela za elektronske komunikacije (EKIP) i s pravnom tekovinom o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Drugo mjerilo je da Crna Gora pokaže da ima “dovoljne administrativne kapacitete za sprovođenje pravne tekovine u oblastima elektronskih komunikacija i audiovizuelne politike, uključujući nezavisnost regulatora”.
Crna Gora je, u okviru obaveza iz Poglavlja 10, trebalo da imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer dvojici ističe mandat ovog mjeseca, ali je oglas raspisan tek prije nekoliko dana.
Što se tiče Poglavlja 20 (preduzetništvo i industrijska politika), u okviru njega definisano je jedno završno mjerilo, koje se odnosi na “izradu i implementaciju sveobuhvatne industrijske strategije, uz podršku sistema evaluacije indikatora i mjerila, kao što je predloženo u industrijskoj politici EU”.
Vlada je na sjednici 1. avgusta ove godine usvojila Industrijsku politiku 2024-2028. godine, s Akcionim planom za implementaciju za 2024, “kao sveobuhvatan strateški dokument za dalje unapređenje i jačanje konkurentnosti industrije”.
“Dodatna važnost donošenja strateškog dokumenta je istovremeno i s aspekta ispunjenja preduslova za privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 20”, saopštila je tada izvršna vlast.
Todorović Štiplija: Pitanje da li Hrvatska ima snagu da značajnije blokira Crnu Goru
Ako Hrvatska blokira zatvaranje jednog poglavlja, to će biti poruka da Zagreb može koristiti EU mehanizme za rješavanje bilateralnih pitanja, ali da neće u potpunosti blokirati proces, kao što to nije uradio kad je na dnevnom redu bio IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila) – rekao je „Vijestima“ urednik portala European Western Balkans, Nemanja Todorović Štiplija.
On kaže da je pitanje da li Hrvatska uopšte ima diplomatsku snagu da značajnije blokira Crnu Goru, jer, prema njegovim riječima, postoji „ogromna volja u ostatku EU da se sa Crnom Gorom ide naprijed“.
„To što je Vlada Crne Gore prekjuče iznenada donijela odluku za Dom kulture u Donjoj Lastvi, možemo tumačiti kao pokušaj Vlade da spriječi bilo kakav potez Zagreba vezan za zatvaranje poglavlja, ali i poruku da želi da radi na rješavanju svh pitanja koje bi jedna država članica, u ovom slučaju Hrvatska, postavila“, ocjenjuje Todorović Štiplija.
Sagovornik navodi da ključni faktor ipak ostaje – sposobnost Crne Gore da ispuni tehničke i pravne uslove za zatvaranje poglavlja.
„Bez obzira na hrvatski stav, EU insistira na sprovođenju reformi u oblastima vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ako Crna Gora pokaže jasan napredak i postigne unutrašnji politički konsenzus o evropskim integracijama, uticaj bilateralnih odnosa može biti ograničen. EU sve više naglašava potrebu za regionalnom saradnjom među zemljama Zapadnog Balkana. U tom smislu, bilo kakav pokušaj Hrvatske da opstruiše proces Crne Gore mogao bi naići na kritike drugih država članica EU“, konstatuje Todorović Štiplija.
Umjesto uživo, Mandić i Metsola razgovarali telefonom
Uoči za danas zakazane sjednice COREPER-a II, šef parlamenta Mandić telefonski je juče razgovarao s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom.
Mandić je sa njom trebalo da se sastane u Briselu, ali je ona susret otkazala, zbog, kako je saopšteno iz Mandićevog kabineta, ličnih razloga.
Iz parlamenta je saopšteno da je Metsola najavila da će uskoro doći u Crnu Goru i poručila da je njena podrška “naporima Skupštine i države jasna i nedvosmislena”.
Pročitajte još