Crnoj Gori bilo je dovoljno šest mjeseci da bude spremna za poštovanje Zakona o upravljanju otpadom, koji je usvojen u aprilu i kojimm se od 20. oktobra zabranjuje korišćenje plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona i plastičnih proizvoda za jendnokratku upotrebu. To je za Pobjedu kazala šefica Odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije Jasmina Janković-Mišnić, dok iz Centra za zaštitu potrošača smatraju da je odluka donijeta prebrzo, bez perioda prilagođavanja i dovoljno edukacije. Iz Privredne komore kažu da prilagođavanje novim pravnim okvirima može biti složeno i zahtijevati značajna sredstva, posebno za manja preduzeća.

Zakon o upravljanju otpadom ključan je korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore. Njime će od 20. oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni je od hiljadu do 40.000 eura.

Šefica odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije Jasmina Janković-Mišnić pojasnila je u razgovoru za Pobjedu koje će tačno vrste kesa i proizvoda od plastike biti zabranjene, koje novine i dobrobiti donosi Zakon, te da li je ova tema dovoljno promovisana kako bi privrednici i građani odgovorili pozitivno.

Prema njenim riječima, dozvoljene su tanke kese u kojima se do sada pakovalo voće i povrće, kao i one deblje kese koje se upotrebljavaju u prodavnicama obuće i buticima.

– Zabranjuje se upotreba plastičnih kesa za nošenje debljine od 15 do 50 mikrona. Tanje kese debljine do 15 mikrona su dozvoljene, to su one u koje se pakuje voće i povrće, meso…Takođe, dozvoljene su i kese više od 50 mikrona, koje se koriste u prodavnicama obuće i buticima – ističe Jasmina Janković-Mišnić.

Zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, kaže naša sagovornica, odnosi se na tanjiriće za rođendane, kašike, viljuške, noževe, čaše, slamčice, štapići za uši, za miješanje pića, kao i posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena, koje se najčešće koriste za brzu hranu.

– Ostala plastika, koja nije obuhvaćena ovom zabranom, biće obuhvaćena sistemom proširene odgovornosti, ali to stupa na snagu kasnije. To znači da ta ostala plastika neće biti zabranjena, već da će proizvođači i dobavljači biti u obavezi da je zbrinu na odgovorajući način kada ona postane otpad – ističe Janković-Mišnić.

Za svaki proizvod koji je zabranjen, kaže ona, postoji alternativa. Tako na primjer, iz upotrebe se izbacuju štapići za uši koji u sebi sadrže plastiku, a zamjeniće ih oni od celuloze, drveta.

SPREMNOST

Na pitanje da li je zabrana upotrebe plastičnih kesa i proizvoda od plastike dovoljno propagirana, Janković-Mišnić smatra da je bilo dovoljno šest mjeseci da Crna Gora bude spremna da ispoštuje zakonske odredbe.

– Skupština je usvojila zakon 4. apila. To je bilo prije pola godine, tako da smo mi dali taj prelazni period od šest mjeseci da se trgovci prilagode tim zabranama, da zalihe rasprodaju. Takođe, usvajanje Zakona se čekalo i zbog tehničkih razloga, odgođeno je za 4. april. Prije toga, bio je niz javnih rasprava, okruglih stolova u organizaciji Privredne komore, kada su bili pozvani privrednici. Neki su se odazvali, neki nijesu. Ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom i Agencijom za zaštitu životne sredine, početkom juna organizovalo karavan. Obišli smo svih 25 opština, promovisali smo Zakon o upravljanju otpadom – novine i zabrane koje on nosi. Tako da smo imali prezentacije u svakoj opštini, dijelili platnene cegere. Što je bilo do nas, mi smo odradili. Posljednjeg mjeseca smo aktivirali kampanju i promociju, da bismo i građane, ne samo privrednike, upoznali sa novinama koje slijede – pojašnjava Janković-Mišnić.

Iz Centra za zaštitu potrošača smatraju da su zabrane prebrzo usvojene te da tema nije dovoljno propagirana.

– Ukidanje plastičnih kesa, iako je značajna ekološka mjera za očuvanje zdravlja ljudi i životne sredine, nije dovoljno propagirana na način da pruži građanima sve potrebne informacije o razlozima za donošenje odluke, dostupnim alternativama, te kako će se ta promjena odraziti na njihove potrošačke navike – poručuju iz CEZAP-a.

Kažu da bi informisanje građana trebalo biti obuhvatnije, sa posebnim fokusom na razloge za zabranu plastičnih kesa, odnosno, jasno objasniti ekološke i zdravstvene posljedice prekomjerne upotrebe plastike, kao i važnost smanjenja plastičnog otpada u svakodnevnom životu, te alternativa – kako će to uticati na budžet potrošača. Smatraju da je trebalo obezbijediti duži period prilagođavanja, tokom kojeg bi građani imali vremena da razviju nove navike.

– Odluka je mogla biti sprovedena postepeno, uz podršku edukativnih kampanja i uvođenjem ekoloških podsticaja, kao što su besplatne ekološke torbe ili popusti za korišćenje vlastitih cegera. Na taj način, građani bi stekli svijest o važnosti ove mjere i lakše se prilagodili promjenama, čime bi efekti zabrane bili efikasniji i dugotrajniji – ističu oni.

Odluku, dodaju, trebalo je sprovoditi postepeno, uz dovoljan period prilagođavanja, tokom kog bi se građani edukovali o novim ekološkim alternativama i njihovim dugoročnim koristima, odnosno, potrošačima je trebalo pomoći da se prilagode i pripreme bez naglog prelaska na skuplju opciju.

IZAZOV

Iz Privredne komore poručuju da su zakonske odredbe koje stupaju na snagu 20. oktobra u skladu sa direktivom Evropske unije o plastici za jednokratnu upotrebu. Međutim, dodaju, usklađivanje s evropskim standardima zahtijeva razvoj odgovarajuće infrastrukture za proizvodnju i distribuciju alternativnih proizvoda.

– U tom kontekstu, prilagođavanje novim pravnim okvirima može biti složeno i zahtijevati značajna sredstva, posebno za manja preduzeća, koja nemaju resurse velikih korporacija za brzu adaptaciju. Zabrana će imati posebno izražen uticaj na sektore maloprodaje, ugostiteljstva i prehrambenih usluga, ali i na industriju proizvodnje plastičnih kesa i plastike – kazali su iz Privredne komore.

Spremnost tržišta na ove promjene zavisi od više faktora.

– Prvenstveno, kompanije se mogu suočiti s poremećajima u lancima snabdijevanja. Pronalaženje održivih alternativa nije uvijek jednostavno, a kako globalna potražnja za ekološkim materijalima raste, mogući su nedostaci i kašnjenja u isporuci. Preduzeća će morati uspostaviti nove odnose s dobavljačima koji mogu osigurati pouzdane, visokokvalitetne održive proizvode po konkurentnim cijenama. Ovaj proces može biti posebno izazovan za kompanije u zemljama gdje je dostupnost ekološki prihvatljivih materijala još uvijek ograničena – preciziraju iz Privredne komore.

Za uspješnu implementaciju novih zakonskih rješenja, dodaju, biće potrebna tijesna saradnja države, privatnog sektora i potrošača.

– U ovom procesu veoma je važno da sve strane razumiju svoje obaveze i mogućnosti, te da zajedničkim naporima prevaziđu izazove koji se mogu pojaviti tokom tranzicije ka održivijim praksama. Državne institucije moraju pružiti jasne smjernice i podršku kompanijama u procesu prilagođavanja, dok privatni sektor treba da preuzme inicijativu u inovacijama i implementaciji ekološki prihvatljivih rešenja. Potrošači, s druge strane, igraju vitalnu ulogu u prihvatanju i podršci ovim promjenama kroz svoje potrošačke navike i preferencije – navode iz Privredne komore.

Efikasne ekološke kampanje, koje uključuju javnost i privredu, ocijenjuju, mogu doprinijeti većoj svijesti i bržem prilagođavanju promjenama.

– Međutim, postoji mogućnost da se informacije ne šire dovoljno brzo ili da ne dolaze do svih segmenata privrede. Upravo iz tog razloga Privredna komore Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u petak, 11. oktobra u 10 sati, organizuje okrugli sto o ovoj temi kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i konkretne korake koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra – najavljuju oni.

Zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, ocjenjuju, usmjerena je na smanjenje plastičnog otpada i podsticanje održivih rješenja.

– To predstavlja pozitivan korak ka zaštiti životne sredine. Evropska unija već godinama prednjači u ovoj oblasti, donoseći direktive koje promovišu cirkularnu ekonomiju i smanjenje upotrebe plastike – poručuju iz Privredne komore.

PRIVREDNICI

Iz kompanije Idea poručuju da su spremni da ispoštuju sve zakonske propise.

– Kompanija Idea-CG, koja je dio Fortenova grupe, kao i do sada, poštovaće sve zakonske propise, te shodno tome preduzima sve neophodne mjere i korake kako bi svoje poslovanje uskladila sa njima. Uz to, kao najveći poslodavac i najšire rasprostranjen trgovački lanac u Crnoj Gori, kompanija kontinuirano prati i analizira potrebe svojih potrošača i u skladu s tim razvija rješenja koja, osim što su u skladu sa važećim propisima, odgovaraju i ekološkim standardima i interesima kupaca – kazali su Pobjedi.

U svjetlu usvajanja Zakona o upravljanju otpadom i njegovom segmentu koji se tiče upotrebe plastičnih kesa i proizvoda, kompanija, dodaju, spremno dočekuje najavljene odredbe, te, ističu da će na prodajnim mjestima nuditi samo one opcije koje su u skladu sa istim.

– Zaštita životne sredine jedan je od prioriteta u dijelu društveno odgovornog poslovanja Idea-CG, te će, u kontekstu primjene ovog zakona, dodatni fokus biti stavljen na ekološki prihvatljive materijale. Kao dio Fortenova grupe, koja je prepoznata kao regionalni ESG lider, kompanija će nastaviti da unapređuje i usklađuje poslovne procese sa ESG standardima. U tom smislu, jedan od primjera odgovornog djelovanja Idea-CG jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format. Kompanija Idea-CG ostaje čvrsto posvećena ispunjavanju zakonskih obaveza, aktivnom doprinosu očuvanja životne sredine, te neprekidnom prilagođavanju potrebama i očekivanjima svojih potrošača, kako bi zajedno gradili održiviju budućnost – poručuju iz tog trgovačkog lanca.

Kompanija Domaća trgovina u svojim marketima je još od marta preduzela prve korake u pravcu ekološke svijesti.

– Naša kompanija je, kao društveno odgovorna organizacija, još od marta ove godine preduzela korake u pravcu ekološke održivosti, uvođenjem kesa koje ispunjavaju trenutne zakonske standarde, tj. debljine više od 50 mikrona. Ovaj korak smo preduzeli sa namjerom da se izdvojimo od konkurencije, i već neko vrijeme u potpunosti koristimo ove kese, čime smo potpuno spremni za najavljenu zakonsku regulativu – ističu oni.

Što se tiče zaliha zabranjenih plastičnih proizvoda, kako kažu, većina tih proizvoda je već obuhvaćena dogovorom sa dobavljačima, koji će preuzeti preostale količine.

– Do sada nam nije ponuđeno obeštećenje od Ministarstva ekologije, ali smo preduzeli sve potrebne korake kako bi tranzicija bila što efikasnija, bez većih finansijskih opterećenja – navode iz Domaće trgovine.

Trenutne tanke kese koje koriste za pakovanje voća i povrća, dodaju, već su u skladu sa zakonom, tako da će ih nastaviti koristiti.

– Alternativna rješenja, poput papirnih kesa, razmatraju se u kontekstu budućih ekoloških i ekonomskih potreba. Svjesno smo još u martu ušli u veći trošak prelaskom na ekološki prihvatljivije kese, s namjerom da doprinesemo zaštiti životne sredine. Ovaj korak bio je dio naše šire strategije društvene odgovornosti. Iako su nove kese skuplje u odnosu na prethodne, naša kompanija će se truditi da cijene uskladi sa tržišnim standardima, kako bi trošak za potrošače bio minimalizovan. U skladu sa zakonskom regulativom, svi zabranjeni plastični proizvodi će biti pravovremeno uklonjeni sa polica naših prodajnih objekata – zaključuju oni.

FALI INSPEKTORA

Kazne za nepoštovanje zakona iznose od 1.000 do 40.000 eura.

-Tržišna inspekcija kontrolisaće primjenu zakona. Kažnjavaće se privrednici i subjekti – kaže Jasmina Janković-Mišnić.

Na pitanje da li nadležne inspekcije imaju dovoljno kapaciteta da kontrolišu sve privrednike, šefica odsjeka kaže da nemaju.

– Institucionalni kapaciteti su generalno u svim državnim institucijama problem. Traženo je svakako da se poveća broj inspektora, vidjećemo da li će to biti odobreno, ali se nadamo da neće biti potrebe za tolikim brojem inspektora, već da će poslodavci i privrednici poštovati odredbe zakona. Džaba donosimo dobre zakone, ako nam svima nije cilj da imamo zdravu životnu sredinu – Janković-Mišnić.

Upravo zbog loše prakse u državi, dodaje ona, Ministastvo ekologije, nažalost, moralo je da donese takve odredbe zakona, te da ide rigoroznije što se tiče zabrana, ne bi li se razvila ekološka svijest.

Zakon o upravljanju otpadom ključan je korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore. Da li će Crna Gora i njeni građani uspjeti da budu na visini zadatka, ostaje da vidimo.

Prodavci će za Eko fond plaćati naknadu od 3 centa po kesi 

Za kese debljine više od 50 mikrona prodavci će ubuduće plaćati naknadu od 3 centa po kesi. Ta sredstva će se uplaćivati u Eko fond, a koristiće za ekološke akcije u cilju podizanja svijesti o ekološkoj sredini. To su čvršće kese, koje imate u prodavnicama obuće, buticima – ističe Jasmina Janković-Mišnić.

Dodaje da će prodavci dostavljati mjesečni izvještaj o broju prodatih kesa Agenciji za zaštitu životne sredine, koja će pripremati riješenje o iznosu za plaćanje. Ta sredstva će se uplaćivati u Fond za zaštitu životne sredine.

Na pitanje da li to znači da će prodavci početi da naplaćuje kese, koje su do sada bile besplatne, ona kaže da građani nijesu u obavezi da kupe kese, već mogu da nose platnene cegere.

– Prilikom izrade uredbe za visinu naknade, koja još nije usvojena, tražila se optimalna cijena i neki prosjek cijena u regionu. Međutim, nama je akcenat da Zakonom smanjimo upotrebu plastike, jer smo svjedoci da imamo užasno zagađenje plastikom, ti proizvodi su vrlo lako odbace, ne odlože se na adekvatno mjesto zbog nedovoljno razvijene ekološke svijesti. Građani nijesu u obavezi da uzmu kesu, imaju kolica, papirne kese, platnene cegere – pojašnjava ona i dodaje da im nije bio cilj da nametnu dodatnu zaradu prodavcima, nego suprotno – da se kroz par godina potpuno izbace iz upotrebe.

Cilj je da se 2030. godine zatvore sve deponije

Janković-Mišnić kaže da je akcenat Zakona i na primarnoj selekciji i reciklaži.

– Ako postignemo ciljeve zacrtane zakonom, doprinijećemo smanjenju otpada na deponijama. Cilj je da se 2030. godine zatvore sve deponije, da ih više nema uopšte – kaže ona.

Može doći do povećanja cijena proizvoda

Jedan od izazova, poručuju iz Privredne komore, jeste povećanje troškova za preduzeća.

– Prelazak sa upotrebe jeftine i lako dostupne plastike na ekološki prihvatljive alternative, poput papira, stakla, biorazgradive plastike ili proizvoda za višekratnu upotrebu, može se odraziti na povećanje cijena proizvoda – najavljuju oni.

Iz Centra za zaštitu potrošača ističu da će novi zakon uticati na budžet građana.

– S obzirom na to da je odluka donijeta brzo i potrošačima nije ostavljeno mnogo vremena da se prilagode, to će u samom početku uticati na budžet građana. Veće cijene ekološki prihvatljivih kesa mogle bi izazvati osjećaj finansijskog opterećenja, posebno za one koji često obavljaju kupovinu – navode oni.

CEZAP tvrdi da je prebrzo donešena odluka 

Iz Centra za zaštitu potrošača ocijenjuju da je odluka o zabranama donešena prebrzo.

– Iako se dugo raspravlja o potencijalnoj zabrani upotrebe plastičnih kesa i ambalaže, smatramo da je konačna odluka donesena prebrzo, bez prethodne sveobuhvatne kampanje i edukacije koja bi na odgovarajući način pripremila potrošače, prodavce i proizvođače na nadolazeće promjene. Tržištu nije pružen dovoljan period za prilagođavanje novim ekološkim standardima i zakonskim zahtjevima, što bi moglo dovesti do povećanja troškova, kako za potrošače, tako i za prodavce. Međutim, u kontekstu Crne Gore kao ekološke države, ovakve mjere su ne samo potrebne, već i očekivane. Izbacivanje plastičnih kesa iz upotrebe je neophodno za očuvanje zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine. Ipak, ovako važna mjera zahtijeva plansku i postepenu implementaciju, uz kontinuirano podizanje svijesti o značaju zaštite prirode – poručuju iz CEZAP-a.