Stanje u crnogorskom šumarstvu je alarmantno, dijelom zbog krađe, dijelom zbog nepravilne sječe, a velikim dijelom zbog požara koji je od 2012. do 2018. godine uništio 350 kilometara kvadratnih šume. To je kao da izgori čitava teritorija opštine Plav ili opštine Kotor.

Primjenom evropskog modela proračuna ,,ukupne štete“, nastala šteta od šumskih požara u Crnoj Gori za ovaj period iznosi vrtoglavih 700 miliona eura, kazao je za Pobjedu biolog Vuk Iković iz Organizacije KOD (Konkretno, odgovorno, dostojanstveno).

Sa druge strane, prema obračunu crnogorskih nadležnih institucija, procijenjena šteta iznosi 6.492.496 eura.

NEBRIGA

– Prema procjenama države, šteta od požara po hektaru bila je oko 190 eura. Ako zamislimo da je izgorio hektar pašnjaka, samo vrijednost stočne hrane (sijena) bi iznosila mnogo više. To potvrđuje da procjena nije bazirana na stvarnim podacima. Ako se primijeni evropski model „ukupne štete“, onda nastala šteta od šumskih požara u Crnoj Gori od 2012. do 2018. iznosi oko 700 miliona eura (20.000 €/ ha). Za isti ovaj period Uprava za šume je ostvarila prihod od oko 35 miliona eura – kaže Iković.

On pojašnjava da je štetu od šumskih požara veoma teško izračunati jer je teško procijeniti sve ekonomske, ekološke i društvene posljedice koje nastaju.

Ekološka šteta i izgubljena dobit, kako Iković navodi, daleko je veća od direktne štete izgubljenih dubećih stabala.

On objašnjava da je evropska praksa da se ove štete računaju kao desetostruka vrijednost direktnih šteta nastalih zbog šumskih požara.

-Uprava za šume je štetu od požara šume u 2017. godini procijenila na 1.794.553 eura, odnosno oko 50 eura po hektaru šume. Ako znamo da opožareni hektar borovnica uzrokuje štetu od nekoliko hiljada eura, onda je jasno da je Uprava za šume nerealno procijenila nastalu štetu. Neozbiljnost i neodgovornost Uprave za šume se ogleda u podatku da je iste godine za troškove gašenja požara izdvojeno 3.440 eura – navodi Iković.

On ističe da su prihodi i rashodi institucija koje se bave upravljanjem šumama i gašenjem požara bili oko 20 miliona eura: Budžet Uprave za šume je iznosio 4.649.215,66 eura, a prihod od koncesione naknade za korišćenje šuma bio je 5.451.126,07 eura. Budžet Direktorata za vanredne situacije za 2017. godinu je iznosio 2.631.447,64 eura, a prihodi i rashodi svih službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori bili su 8.077.582,71 eura

BESPRAVNA SJEČA

Iković navodi da prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je samo 2019. godine bespravno posječeno 6.576,83 m3 drvne mase i da je krađa šume Crnu Goru u ovoj godini koštala 850.000 eura.

Međutim, on smatra da je količina bespravno posječene šume veća jer su članovi Organizacije KOD, tokom terenskih obilazaka 2020. i 2021. godine zabilježili čiste sječe koje na terenu nijesu markirane kao nelegalne aktivnosti, odnosno nijesu ušle u evidenciju.

– Crna Gora 2019. godine je izvozila neobrađeno drvo po cijeni od 173 eura po toni, onda je krađa šume 2019. koštala građane više od 850.000 eura, što je oko 20 odsto budžeta Uprave za šume za 2019. godinu. Ovo je samo direktna šteta koja nastaje krađom dubećih stabala – kaže Iković. 

On ističe da su izgubljena dobit i ekološka šteta deset puta veće od direktne štete tj. za 2019. godinu iznose više od osam i po miliona eura.

-To je gubitak koji je veći od našeg desetogodišnjeg izvoza namještaja, koji je iznosio svega 8 miliona eura. Takođe, direktna šteta od bespravne sječe je 4,3 puta veća od ukupnog izvoza građevinske stolarije 2019. godine – pojašnjava on.

Šumske krađe, požari i nepravilna sječa su tri ključna problema crnogorskih šuma.

Zbog ovoga, kako navodi Iković, imamo siromašnu lokalnu zajednicu koja bi mogla biti bogata samo kada bi pametno gazdovali šumama. Osim toga, narušene su strukture šuma, stabilnost i otpornost ekosistema.

– Posljedice su vidljive kroz pojavu goleti, sušenje stabala, spiranje zemljišta, upalu kore, urušavanje stabala zbog nestabilnosti tla. Najbolja, najkvalitetnija i najstarija stabla se najčešće kradu i time gubimo naš ključni resurs – šumu koja diktira i stepen čistoće i trajnosti izvora, potoka, rijeka i jezera – pojašnjava Iković.

Pored šumske krađe, veliki uticaj na stanje šuma ima i uklanjanje samo najkvalitetnijih stabala.

– Ova pojava je naročito zapažena od uvođenja sistema koncesija 2007. godine. Ovaj sistem podrazumijeva prodaju drveta u dubećem stanju, a ne kao što je to u predkoncesionom periodu bilo prodaja drveta na stovarištima u šumi. Tako da je stvoren sistem gdje koncesionar sam sebi organizuje sječu stabala, izvlačenje drvnih sortimenata do lagera, i dalji transport i preradu istih. Pored stabala dobrog kvaliteta doznačena su stabla lošeg kvaliteta (zakržljala, bolesna, oštećena), koja treba ukloniti radi sprečavanja širenja šumskih bolesti i stvaranja prostora za formiranje i rast zdravih stabala. Kako je cijena stabala lošeg kvaliteta niska, korisnik šuma izbjegava sječu ovih stabala. U isto vrijeme koncesionar eksploatiše stabla dobrog kvaliteta, često i ona koja nijesu doznačena, što u konačnom rezultira pojavom širenjem bolesti i ubrzanom obolijevanju šume, a onda dugoročnim gubicima – kaže Iković.

Recept za oporavak

Iz Organizacije KOD navode da je davno trebalo obustaviti lošu praksu i krenuti u oporavak šuma, spriječiti dalje siromašenje i omogućiti oporavak i šuma i lokalnog stanovništva.

– Zato treba dati podršku i podsticaj lokalnom drvoprerađivaču. Tako se pokreće finalna proizvodnja. Na ovaj način bi se obezbijedilo zapošljavanje lokalnog stanovništva i samim tim podstakao ekonomski razvoj Crne Gore. Potrebno je provjeriti sve koncesione ugovore i raskinuti one koji se ne poštuju. Što prije treba napaviti centar za dobijanje finalnih drvnih proizvoda (na primjer fabrika iverice) i otkupne i prerađivačke centre za šumske plodove. Na ovaj način se lokalno stnovništvo uključuje da vodi brigu o šumi jer su lokalci prvi korisnici šuma – smatra Iković.

On navodi da šume treba uključiti u turističku i zdravstvenu ponudu Crne Gore.

– Sječu i izvlačenje stabala trebalo bi da vrši isključivo državna firma koja će imati tijesnu saradnju sa Upravom za šume, vatrogasnim službama i ministarstvom nadležnim za upravljane vanrednim situacijama. Na ovaj način koncesionar neće biti ključna karika u gašenju požara. Razmotriti primjenu međunarodne sertifikacije za drvo iz održivih šuma. To može garantovati gazdovanje šumama na način blizak čovjeku i prirodi, kako bi šume pružale sve potrebne koristi zajednici – navodi Iković.

Od velikog značaja za rehabilitaciju naših šuma bilo bi i uspostavljanje i sistema praćenja i javljanja.

– Uvesti sistem praćenja putem kamera, dronova i aviona uz uključenje i angažovanje 200 sezonskih radnika za praćenje i sprečavanje šumskih požara. Obezbijediti nadoknadu mještanima koji žive u blizini šuma kako bi bili prva linija odbrane šuma za što bi tokom tri ljetnja mjeseca primali prosječnu neto platu u Crnoj Gori – dodaje Iković.

Iz Organizacije KOD su u decembru 2020. godine sve ove probleme i moguća rješenja uputili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ali još uvijek nijesu, kako tvrde, dobili nikakav odgovor.

ZNAČAJ ŠUMA

Proizvodnja drveta jeste glavni zadatak šumskog gazdovanja. Ipak, ništa manje važna je zdrastvena uloga šuma.

Iković pojašnjava da ako je neka šuma jako stara, i ako se razvijala bez značajnih ometanja, onda ona za čovjeka predstavlja nepresušan izvor besplatnih usluga, koje bi ga inače koštale milione eura, ili se čak u novcu ne bi mogle izmjeriti kao što nije moguće procijeniti novčanu vrijednost vlastitog života.

-Ovakve šume pružaju perfektno čistu vodu, koja nastaje radom jako složenih i bogatih korijenskih mreža, kao i biološkom aktivnošću mikroorganizama, algi i životinja koje tu žive. Taj kvalitet se smanjuje uklanjanjem djelova šume – navodi Iković.

Kroz razvoj šume, kako navode iz Organizacije KOD, doprinosi se zdravlju, bezbjednosti, ishrani i energetskoj sigurnosti i obezbjeđuje prihod lokalnom stanovništvu kroz pružanje ekoloških usluga.

Ekološke usluge šuma dobijamo smanjenjem olujnih vjetrova, zaštitom zemljišta kroz oplemenjivanje zemljišta i sprečavanje klizišta. Šume korijenom zadržavaju vodu na površini i istovremeno je prečišćavaju. One su dom za brojne životinje i prostor za odmor, rekreaciju i razvoj turizma. Kuće i naselja u blizini park šuma odlikuju se većim kvalitetom vazduha. Jedna od najvažnijih funkcija za zdravlje ljudi urbanih područja jeste rekreacijska funkcija šuma. Šume u blizini urbanih sredina kao i šume u kojima se nalaze planinarske staze su stalna mjesta za rekreaciju ljudi. Istraživanja kažu da 80 do 90 odsto svih vrsta rekreacije se odnosi na hodanje u šumama – kaže Iković.

Poznajući sve bolje koristi šuma, kako tvrdi, čovjek u sve većoj mjeri u urbanim zonama formira park šume.

Urbane i komunalne šume mogu snažno uticati na okruženje i ublažiti mnoge uticaje urbanog razvoja ublažavanjem klime, uštedom energije, poboljšanjem kvaliteta vazduha, kontrolom poplava i buke utočištem za divlje životinje i učiniti grad atraktivnijim.

SPECIFIČNOSTI

Crna Gora još uvijek ima šume koje nikada nijesu korišćene u ekonomske svrhe, a ovom činjenicom, kako tvrdi Iković, može pohvaliti samo nekoliko država Evrope.

-To čini Crnu Gori zemljom koja može da bazira i zdravstvenu i turističku ponudu na šumama. Čovjek je oduvijek koristio i koristiće ljekovite supstance koje se nalaze u brojnim šumskim biljkama i gljivama. Ako su dvije trećine naše teritorije pod šumama, onda nam samo treba dobar plan i volja za njegovu primjenu – smatra Iković. 

Ističe da svako može dati doprinos.

– Ako smo spremni sačuvati i renovirati staru kuću, onda možemo isto uraditi i sa starim stablom. Ako se grijemo na drva, treba sjeći najgora stabla i ostaviti što manje grana– drvnog otpada u šumi. Svako može zasaditi makar jedno stablo godišnje i tako napraviti jednu investiciju koja, kako vrijeme prolazi, postaje sve veća. Ako smo zapalili vatru treba da budemo sigurni da je ugašena prije nego što smo napustili to mjesto. Ukoliko smo svjedoci šumske krađe treba pokazati odgovornost i prijaviti problem nadležnoj inspekciji – poručuje Iković.

Crna Gora da se ugleda na Švajcarsku

Iz Organizacije KOD navode da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na Švajcarsku koja od turizma, koristeći svoje šume, godišnje prihoduje 14 milijardi eura.

– Švajcarska je teritorijom samo tri puta veća od Crne Gore, a od turizma u svojim šumama (i gradovima i jezerima koje okružuju) i netaknutoj prirodi samo u jednoj godini prihoduje više od 14 milijardi eura – skoro pa 6 „rebalansiranih budžeta“ Crne Gore. Po tom osnovu zaposle više od 172.000 ljudi, dok se ukupan doprinos na zapošljavanje procjenjuje na više od 600.000 radnih mjesta – kažu iz Organizacije KOD.

Ističu da Švajcarska čuva svoje šume dok je praksa pretakanja državnog bogatsva u privatne džepove gotovo iskorijenjena.

Država ne daje garancije sumnjivim investitorima.

Sa druge strane, prema podacima od prije nekoliko godina, Crna Gora je za četiri godine izvezla sirovo drvo i plutu vrijednosti 108 miliona eura, dok je država za nezakonite garancije, kako to tvrdi Državna revizorska institucija, za dvije godine platila 170 miliona eura.

Loše gazdovanje

Vuk Iković ukazuje da je dvije trećine teritorije Crne Gore pod šumama, ali kvalitet tih šuma je iz godine u godinu u sve lošijem stanju zbog lošeg gazdovanja.

– Pokazatelj lošeg gazdovanja šumama je da skoro pola crnogorskih šuma jesu šume lošijeg kvaliteta koji je uzrokovan sječom i požarima.

U Njemačkoj ovakve šume čine 2 odsto ukupnih šuma – pojašnjava Iković.

Drugi pokazatelj je da svega 29 šumarskih inžinjera u Upravi za šume rade na doznaci stabala.

-To znači da jedan doznačar pokriva površinu od 330 km2 što odgovara površini opštine Plav. To znači da ne mogu fizički da završe posao za koji su angažovani – kazao je Iković.