Prvi balkanski rat izbio je u septembru 1912. godine. Iako je Crna Gora iz njega izašla kao pobjednica, za nju je ovaj sukob bio tragičan koliko i trijumfalan. Velike žrtve koje je crnogorski narod podnio u ovom ratu obavezuju nas na studiozno i temeljito proučavanje događaja i istraživanje arhivske građe i drugih dokumenata vezanih za ovaj veliki ratni sukob.

Dosadašnja crnogorska istoriografija, u svojim studijama o ovom ratu, davala je prednost vojnim i političkim aspektima ovog događaja. Iz tog razloga Prvi balkanski rat okarakterisan je, u širem kontekstu evropske istorije, kao jedna od kriza u svijetu koje su prethodile i činile direktan uvod u Prvi svjetski rat 1914. godine.

S druge strane, Prvi balkanski rat za narode koji su ga vodili bio je oslobodilački, antifeudalni i uperen protiv viševjekovnog ugnjetavanja hrišćanskog življa na teritorijama pod osmanskom vlašću. Savez četiri balkanske zemlje ušao je u rat protiv Otomanske imperije sa namjerom da okonča tursku vlast u Evropi, zaustavi progone hrišćanskog stanovništva i uspostavi građansko društvo na zadobijenim teritorijama urušenog Otomanskog carstva. Poštujući odredbe Ugovora o savezu balkanskih zemalja, Crna Gora je prva objavila rat Osmanskoj carevini 26. septembra 1912. godine.

Ratni plan Crne Gore predviđao je da se njena vojska podijeli na tri odreda: Istočni, pod komandom serdara Janka Vukotića, Primorski, na čijem čelu je stajao prijestolonasljednik princ Danilo, i Zetski, kojim je komandovao tadašnji predsjednik kraljevske vlade, brigadir Mitar Martinović. Glavni cilj operacija crnogorske vojske bilo je zauzeće Skadra i u tom pravcu fronta djelovali su Primorski i Zetski odred. Na drugoj strani Istočni odred crnogorske vojske bio je upućen na sjever kako bi štitio taj dio granice od eventualnih upada turske vojske.

Prema početnom ratnom planu, Istočni odred je imao zadatak da se na svom dijelu fronta drži defanzivno. Međutim, koristeći nastalu situaciju Istočni odred je preduzeo ofanzivu na tom dijelu fronta. Pred borcima Istočnog odreda u jednom naletu padali su gradovi Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Plav, Gusinje, Peć i Đakovica.

U krajevima koje je oslobodila, crnogorska vojska se držala u potpunosti u skladu sa svim tada poznatim konvencijama o pravu i običajima ratovanja. Ujedno u ovim oblastima uveden je i novi sistem građanske države i tako su i ove teritorije izašle iz okova feudalizma. Bitno je istaći činjenicu da je Crna Gora jedina od savezničkih država koja neposredno nakon prisajedinjenja određene teritorije u toj oblasti uvodila civilnu upravu. Na svim drugim teritorijama koje su oslobođene od otomanske vlasti zadržala se vojna uprava dugi niz godina nakon završetka balkanskih ratova. Sporadično je crnogorska vojska nailazila na otpor lokalnog stanovništva novim vlastima. Ali Crnogorci su dočekivani i kao oslobodioci i to ne samo od strane hrišćanskog stanovništva novopripojenih krajeva.

Upravo dokumenti koji ovdje prikazujemo su odlična ilustracija i dobri primjeri raspoloženja i razmišljanja tamošnjeg stanovništva. Muslimani u novooslobođenim krajevima pozdravili su dolazak crnogorske vojske i tražili način da se uklope u građanski sistem crnogorske države. Crnogorska vojska je imala izričite instrukcije da vodi računa o pravima muslimanskog stanovništva, njihovoj ličnoj sigurnosti, slobodi vjeroispovjesti i bezbjednosti njihove imovine.

U skladu sa postupanjem vlasti Crne Gore prema njima i muslimani oslobođenih krajeva formirali su odnos prema svojoj novoj državi. Zato ovdje navodimo dokument u kojem muslimanski prvaci Pljevalja, na čelu sa muftijom Dervišem Šećerkadićem, čestitaju pripajanje tog grada Crnoj Gori u decembru 1912. godine. Takođe dajemo i odgovor crnogorske vlade na ove čestitke. Ovi važni dokumenti izdvojeni su iz arhivskih fondova kako bi na što bolji način ilustrovali procese koji su započeti dolaskom crnogorske vojske u ove oblasti. Konkretno ova dokumenta se čuvaju u fondu Ministarski savjet, fascikla 181, br. 1/1913.

Telegram,
Pljevlja, 7. decembar 1912. godine.
Nj. Preuzvišenosti Mini. Predsjedniku
Potpisati u ime pljevaljskih muslimana povodom prisajedinjenja grada Pljevalja Kr. Crnoj Gori čestita mudrim predstavnicima vlade i izvršiteljima velikog istorijskog djela.
Muftija
Derviš Šećerkadić
Muftiji Derviš Šećerkadiću
Pljevlja

U ime moje i mojih kolega zahvaljujem vama i svim muslimanima pljevaljskim na lijepoj čestitci. Mi smo uvjereni da će muslimani pljevaljski svojom lojalnošću, radom i redom potpomoći Kraljevsku Vladu u izvršenju njenog zadatka, da podigne oslobođene krajeve na savremeni ekonomski i kulturni stupanj.

Ministar Predsjednik
Brigadir serdar J. Vukotić

dacg.me