Od obnove nezavisnosti 2006, međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori zatražilo je gotovo 17.000 ljudi, dok je azil dobilo njih 144. Pravni savjetnik Građanske alijanse Petar Vukčević za Gradsku RTV ističe da je 2022. bilo najviše podnešenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Tek svaki 116. zahtjev za azil u Crnoj Gori biva odobren, pokazuju podaci dostavljeni Gradskoj. U Ministarstvu unutrašnjih poslova preciziraju da je od obnove nezavisnosti Crne Gore do početka avgusta ove godine, za azil apliciralo 16.719 lica, dok su međunarodnu zaštitu dobila 144.

Shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, međunarodna zaštita obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu. S tim u vezi, do danas, odobreno je 103 statusa azilanta (odobren azil) i 41 supsidijarna zaštita.

Pravni savjetnik u Građanskoj alijansi Petar Vukčević naglašava da Crna Gora nije isključivo tranzitna destinacija, jer veliki broj azilanata ostane da živi u našoj zemlji.

„Od uspostavljanja ovog sistema – 2006, od nezavisnosti 16.719 ljudi je apliciralo za azil, odnosno za međunarodnu zaštitu, a oko 145 njih je i dobilo. Moram istaći da veći broj ljudi ode, ali da Crna Gora nije tranzitna zona. Imamo veliki broj ljudi koji podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu. Moram se pohvaliti da ove godine imamo i 20-ak, a do kraja godine će ih biti i više, odobrenih statusa“, ističe Vukčević.

Vukčević pojašnjava da je i dalje na snazi procedura dobijanja privremene zaštite za državljane Ukrajine, imajući u vidu činjenicu u kakvoj se situaciji ta država nalazi od početka rata.

„Što se tiče državljana Ukrajine, i dalje je na snazi procedura dobijanja privremene zaštite. Oni taj status dobijaju na dvije godine u skraćenoj proceduri, odnosno nema saslušanja i dokaznog postupka. Neki pik izraženih namjera i podnešenih zahtjeva je bio 2022, kada je broj izraženih namjera bio oko 8.000, a broj podnesenih zahtjeva oko 3.000. Ove godine je to nešto manje“, objašnjava Vukčević.

Zanimalo nas je i iz kojih država dolazi najveći broj tražilaca azila.

„Što se tiče pitanja vezano za nacionalnost ljudi koji su dobili međunarodnu zaštitu u pomenutom periodu, imamo 36 ljudi iz Rusije, 29 iz Sirije, 22 iz Irana, 11 iz Jemena i 10 sa Kube“, navodi Vukčević.

Podsjetimo, azil se odobrava strancu koji traži međunarodnu zaštitu, a osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja. S druge strane, supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji traži međunarodnu zaštitu, a koji ne ispunjava uslove za odobravanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi da prihvati zaštitu te zemlje.