Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo je novu Strategiju za istraživanje ratnih zločina do 2027. Primjena Strategije će zajedno sa izmjenama Zakonika o krivičnom postupku doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina, uvjereni su u VDT-u. Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava kaže da u toj NVO žele da vjeruju da je nakon 30 godina došlo vrijeme da naše tužilaštvo i država Crna Gora pokaže da je na strani žrtava i da će sve počinioce ovih djela privesti pravdi.

„Koristim priliku da vas upoznam da je usvojena nova Strategija za istraživanje ratnih zločina koja je usmjerenana dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje mehaizama za zaštitu svjedoka i žrtava kao i intenziviranje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou“, kazala je zamjenica VDT-a Jelena Đaletić.

Đaletić podsjeća na opredjeljenje Vrhovnog državnog tužioca da procesuiranje ratnih zločina bude prioritet u radu državnog tužilaštva, te da su izmjene Zakonika o krivičnom postupku omogućile da se izvedeni dokazi pred Međunarodnim krivičnim sudom i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom koriste u krivičnim postupcima uCrnoj Gori.

„Smatramo da preduzeti koraci predstavljaju značajne pomake koji će, uvjereni smo, doprinijeti efikasnijem i djelotvornijem procesuiranju ratnih zločina kroz unapređenje regionalne saradnje i saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom“, kaže Đaletić.

Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava smatra da iako se u posljednje vrijeme bilježi intenzivniji rad na pojedinačnim predmetima, SDT još uvijek ne pokazuje u dovoljnoj mjeri samoinicijativni pristup u istraživanju ratnih zločina.

”Mi još uvjek nemamo optužnice koje se tiču komandne odgovornosti…  Prethodnih devet godina se moglo, ali i moralo uraditi”, kaže ona.  

Malović, koja je bila članica radne grupe za donošenje Strategije za istraživanje ratnih zločina, objašnjava šta je bila intencija u donošenju togdokumenta

„Da se intenzivira rad SDT-a što na aktivnim, a što na starim predmetima, da se pospješi njihova samoinicijativnost, ali i da se pospješe njihovi kapaciteti za procesuiranje ratnih zločina.  Ono što je takođe bila intencija članova radne grupe jeste da se ide sa tom obukom državnih tužilaca u SDT-u koji se u narednom periodu svakako mogu baviti ovim pitanjem“, kaže Malovićeva.

Starim slučajevima ratnih zločina kao što su Morinj, Deportacija, Bukovica i Kaluđerski laz bavi se nova Strategija u kojoj se navodi da bi „sveobuhvatnija analiza dokumenata i informacija u vezi sa tim događajima u odnosu na koje su postupci za ratne zločine već pravosnažno okončani, trebalo da bude obuhvaćena tim dokumentom u predstojećem periodu. I Bojana Malović ističe važnost preispitivanja starih predmeta.

„Zaista želimo da vjerujemo da je nakon 30 godina došlo vrijeme da naše tužilaštvo i država Crna Gora pokaže da je na strani žrtava i da će sve počinioce ovih djela privesti pravdi“, kaže ona.

Malović zaključuje da SDT treba da pokaže što prije samoinicijativni pristup u istrazi i procesuiranju ratnih zločina, a da se rezultati, kako kaže, mogu očekivati za godinu ili dvije.