Sudije Vrhovnog suda Dragica Milačić, Hasnija Simonović, Miraš Radović, Petar Stojanović i Radule Kojović, dobili su od države kredite iako su tada posjedovali stanove ili drugu nepokretnu imovinu. Pojedinim sudijama je na taj način “rješavano stambeno pitanje” iako su već u Podgorici posjedovali stanove površine i preko 100 m2.

Dragica Milačić je krajem 2017. godine dobila kredit od države u iznosu od 20.000 eura, uprkos činjenici da u momentu traženja posjeduje trosoban stan u Podgorici od 108 metara kvadratnih, u kome živi potpuno sama. Još uvijek nije poznato na šta je potrošen ovaj kredit jer do danas Milačić nije prijavila nabavku nove nekretnine.

Od državnog kredita, odobrenog na pet godina, Milačić je obavezna da vrati samo 4.200 eura, uz mjesečnu ratu od samo 70 eura. Time joj je država poklonila ukupan iznos od 15.800 eura. U slučaju da je Milačićka bila prinuđena da ovakav kredit uzme na projektu 1000+ III faza (sa kamatnom stopom od 3%), tada bi morala da vrati blizu 22 hiljade eura.

Hasnija Simonović je 2009. godine dobila kredit od države od 20.000 eura.  Kredit je odobren iako je porodica sudije Simonović u tom momentu posjedovala stan od 94 kvadrata u Podgorici, plac od 4.000 kvadrata u
Podgorici, kao i kuću i zemljište u Kolašinu (15 ha). Zanimljivo je da porodica u momentu dobijanja kredita od Vlade ne samo posjeduje nekrentine, već na godišnjem nivou samo od poljoprivrede prijavljuje prihode uz iznosu od 10.000 eura.

Miraš Radović je 2009. godine, kada je bio ministar pravde, dobio stambeni kredit od države od 40.000 eura sa rokom otplate od 20 godina, iako je tada imao stan od 83 m2 u Podgorici.

Mjesečna rata za ovaj kredit iznosi 40,4 eura, što znači da će ukupno vratiti 9.696 eura, tek jednu četvrtinu uzetog novca od države. Da je uzeo isti iznos kredita preko projekta 1000+ (koji je realizovan 2010 – 2011) gdje je kamatna stopa iznosila 5%, sa istim rokom otplate, Radović bi samo za kamatu morao da plati preko 22 hiljade eura, a sa redovnim kreditom kod komercijalnih banaka, čak blizu 28 hiljada eura.

Radović nakon dobijanja kredita nije prijavljivao nove nekretnine do 2014, kada je u imovinski karton upisao dio vlasništva nad kućom od 100 kvadrata i zemljištem od 104.148 m2 u Kolašinu, (nasljedstvo od roditelja).

Petar Stojanović je u 2009. godine dobio kredit na 20 godina čiji ukupan iznos nije naveo, ali jeste mjesečnu ratu od 75,75 eura tako da se može zaključiti da je riječ o državnom kreditu po povoljnim uslovima. Prema podacima iz njegovog kartona, taj kredit je iskorišćen za kupovinu novog stana od 119 m2 u Podgorici.  Kada je dobio pomenuti kredit, Stojanović je već imao stan od 83,38 m2 u Podgorici, dodijeljen od strane Vlade Crne Gore.

Isti aranžman je imao i sudija Radule Kojović čija rata za stambeni kredit koji je dobio od Vrhovnog suda iznosi 75 eura. Kredit Kojoviću odobren 2009. godine iako je u tom trenutku posjedovao stan u Podgorici površine 74 m2 i udio u kući od 150m2 u Bijelom Polju. Njegova žena Milena Kojović je takođe uzela državni kredit (Fond PIO), 2006. godine od 15.000 eura, gdje je obavezna da vrati manje od polovine iznosa (rata 22.53 eura).

Iz MANS-a upozoravaju da ovakva dodjela kredita u suprotnosti sa Vladinom Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. U članu 6 te Odluke navodi se: „Funkcioner ima pravo na rješavanje stambene potrebe pod uslovom da on ili član njegovog porodičnog domaćinstva:
– nema stan, odnosno porodičnu stambenu zgradu u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini;
– ima stan, odnosno porodičnu stambenu zgradu u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini neodgovarajuće površine.

Objaviti informacije o svim stanovima i kreditimaMANS je već tražio da budu objavljene sve informacije o dodjeli stambenih kredita državnim funkcionerima, uključujući i one prije 2016. godine.MANS je još 2016. godine zatražio od Vladine Komsije za stambena pitanja sve odluke i ugovore o odobrenim stambenim kreditima za javne funkcionere za period od 2012. do 2015. godine, ali je pristup tim podacima zabranjem rješenjem tadašnjeg predsjednika Komisije, Predraga Boškovića. MANS se žalio na ovakvo rješenje, ali i nakon dvije odluke Upravnog suda u korist MANS-a, Bošković odbija da objavi informacije.