Dvojica crnogorskih pomoraca nedavno su uhapšeni u Australiji, a terete se za umiješanost u šverc 849,5 kilograma kokaina. Kako su prenijeli brojni svjetski i domaći mediji, lisice na ruke stavljene su kapetanu Milanu Begoviću sa Luštice i pomorcu Radovanu Vujičiću. Ulična vrijednost zaplijenjene droge je 375 miliona dolara.

Australijska policija i tužilaštvo tvrde da su crnogorski državljani znali za kokain sakriven na brodu za prevoz tereta i da su planirali da ga bace na obalu Fremantlea kako bi ga pokupila druga grupa. Droga je pronađena prije oko dvije nedjelje u luci Kvinana, a poslije istrage uhapšena su dvojica crnogorskih državljana, kao i još tri člana posade broda „ST Point“.

Prema rezultatima istrage, zapovjednik je dao instrukcije drugim članovima posade da promijene kurs broda dok se približavao luci, kako bi se sreo sa drugim brodom, objavljeno je na zvaničnom sajtu Australijske federalne policije (AFP). Saopšteno je i da razmjena nije uspjela.

Pomorci su, navodno, pokušali da sakriju drogu tako što su vodom napunili balastni rezervoar, u kojem je droga bila sakrivena, i uputili članove posade da daju lažne informacije špediterima.

Ukoliko se dokažu optužbe protiv crnogorskih pomoraca, prijeti im i doživotni zatvor.

Činjenica da su putevi droge, kako se sumnja, balkanskog narko-kartela stigli i do Australije iznenadila je mnoge. Sa druge strane, činjenica da su crnogorski pomorci uhapšeni i osumnjičeni za učešće u međunarodnom krijumčarenju narkotika, nažalost, više nije nikavo iznenađenje jer su poslednjih godina mnogi državljani naše zemlje s broda završavali u zatvorima širom svijeta.

Primarni motiv zbog kojeg crnogorski pomorci pristaju da budu kuriri u narko-biznisu svakako je finansijske prirode, ali, prema tvrdnjama dobro upućenih, mnogi od njih budu i ucijenjeni ili pod prijetnjama pristanu da se uključe u taj nelegalni posao.

Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu prof. dr Velimir Rakočević ističe da je glavni motiv koji pomorce i druga lica navodi na krijumčarenje droge koristoljublje, odnosno pribavljanje protivpravne imovinske koristi za sebe i za druge osobe.

– Suština je u tome da se na ovaj način ostvaruje koristoljubivi cilj. Pomorac prihvata obavezu da prenese drogu i za tu uslugu dobija novčanu nagradu koja zavisi od količine droge i stepena opasnosti od otkrivanja nelegalne pošiljke – objašnjava Rakočević u izjavi za,,Dan‘‘.

Prema njegovim riječima, od tipa kriminalnih organizacija koje se bave proizvodnjom i stavljanjem u promet droga zavisi i kojim će se metodama poslužiti prilikom vrbovanja pomoraca za svoj biznis.

– Svim ovim grupacijama zajedničko je postojanje hijerarhije, plansko djelovanje i rigorozni sistem sankcija za neposlušne pripadnike organizacije. Kriminalna piramida obuhvata naručioce, organizatore i izvršioce. Pomorci spadaju u kategoriju „vojnika“ koji su vrbovani za prenos droge i prinuđeni su da postupaju po pravilima šefova kriminalne organizacije. To znači da će ukoliko odaju tajne kriminalne organizacije i povrijede zavjet ćutanja, kao i kodeks ponašanja, biti strogo kažnjeni, nerijetko i lišeni života. To je začarani krug droge u koji se, kao i kod drugih kriminalnih organizacija, ulazi „vertikalno“, a izlazi „horizontalno“. Za neposlušnost se plaća previsoka cijena, pa nijesu rijetki ni slučajevi da pomorci, umjesto da plivaju, plutaju okeanom. Ovdje se ne radi samo o ucjeni i strahu od odmazde. Brojne su metode koje narko-karteli koriste da prinude pomorce da krijumčare drogu s jedne destinacije na drugu i da na taj način ostvaruju ciljeve kartela. Prije svega radi se o prinudi kao krivičnom djelu, na način što se prema pomorcima koristi sila ili prijetnja da preuzmu i prenesu drogu. Tu se najčešće koriste prijetnje ubistvom, nanošenjem povreda ili otmicom, i to na svirep način. Ta lica se zlostavljaju i muče u slučaju da odbiju „saradnju“. Njihova sigurnost je ugrožena i to kod njih izaziva visok intenzitet straha i osjećaj ugroženosti. Ucjena je takođe jedan od oprobanih metoda djelovanja kriminalnih organizacija, a prenosioci droge su ucijenjeni da će biti prijavljeni policiji za sve što su ranije radili ukoliko ne nastave da vrše transport droge za potrebe kriminalne organizacije – objašnjava Rakočević.

Ukazuje da je za pripadnike oganizovanog kriminaliteta iz oblasti trgovine narkoticima karakteristična kriminalna supkultura koja podrazumijeva posjedovanje moći i jak uticaj na pripadnike organizacije.

– Sve gangstere u oblasti teškog organizovanog kriminaliteta, od Al Kaponea preko Lakija Lučana, Mejera Lanskog, Bagzija Zigela, Dača Šulca do Pabla Eskobara, karakterisala je primjena bezobzirnog nasilja u odnosu na protivnike i neposlušne pripadnike ganga. Ta brutalnost i surovost dostigla je zastrašujuće razmjere, zbog čega prenosioci droga žive u velikom strahu za vlastiti život ukoliko se slijepo ne pridržavaju internih pravila. Navešću samo primjer surovog ritualnog ubistva koje je osmislio Pablo Eskobar, a čin agzekucije je poznat kao „kolumbijska kravata“. Radi se o poniženju žrtve koje se koristi za zastrašivanje oponenata. Žrtva bi bila zaklana, a onda bi joj jezik provukli kroz otvor na vratu – kazao je Rakočević.

Pomorcu od pet do šest hiljada po kilogramu kokaina

Prema riječima našeg sagovornika, na osnovu procesuiranih slučajeva krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu došlo se do podataka o zaradama prenosilaca droge.

– Ti podaci pokazuju da se, recimo, u Kolumbiji za nekoliko hiljada eura po kilogramu nabavi kokain s vrlo visokim procentom čistoće. Nakon toga, organizatori kriminalne mreže angažuju pomorce da drogu transportuju u Evropu. Utvrđeno je da se za transport droge plaća znatno više nego što je njena nabavna cijena. To znači da ako se za kilogram kokaina proizvođaču plate tri do četiri hiljade eura, onda se mornaru koji prenese drogu za to isplaćuje oko hiljadu eura više od nabavne cijene narkotika. Radi se u u prosjeku o iznosu od pet do šest hiljada eura po kilogramu, pri čemu to moraju biti veće količine droge, najmanje pedeset ili sto kilograma. Kada se droga prokrijumčari na željenu destinaciju, prodaje se višestruko skuplje, odnosno od 30.000 do 35.000 eura po kilogramu, tako da svi u kriminalnom lancu ostvare prljavi profit. Stoga je ova kriminalna aktivnost profitabilna čak i kada se zaplijeni devet desetina droge, budući da je prokrijumčarena jedna desetina dovoljna da svi u kriminalnom lancu budu namireni – objašnjava Rakočević.