Nekada su sela na području opštine Pljevlja bila poznata po velikom broju vodenica za mljevenje žita, ali i po prilično velikim površinama zasijanim ječmom i drugim žitaricama. U po-slednje vrijeme vodenice su praktično nestale, a i oranica je sve manje. Tamo gdje je teren pogodan za obradu, poslednjih godina, uz pomoć mehanizacije ima oranica zasijanih ječmom, dok su vodenice gotovo u potpunosti zamijenjene mlinovima na električnu energiju. U selu Bobovu, gdje je bilo sedam vodenica u kanjonu rijeke Drage, danas ne postoji nijedna.

Bobovci se sada samo kroz priču sjećaju vodenica, sjednika i okupljanja u njima, ili čuvaju rijetke fotografije koje ih podsjećaju na, kako vole da kažu, srećnija vremena.

– Poslednjih godina u zaseoku Morajice nekoliko domaćina uz pomoć mehanizacije oru i siju žita, dok u drugim djelovima Bobova postoji samo jedno domaćinstvo koje uz pomoć voluj-ske zaprege obrađuje oranice – kaže za „Dan” predsjednik Mjesne zajendice Bobovo Neđo Ćirković.

On ističe da su davno prošla vremena kada se na sve strane i u ovom planinskom pljevaljskom selu oralo i sijalo žito.

• U Bobovu je u kanjonu rijeke Draga i u kanjonu Tare bilo sedam vodenica. Danas nijedna nije u funkciji. Od tih sedam samo jedna nije urušena, ali se ni u njoj žito više ne može mljeti. Ostalih šest su davno porušene, pa se pojedinima jedva znaju i mjesta gdje su bile – kaže Ćirković uz napomenu da su vodenice nekada bile mjesta gdje se narod sastajao i gdje je uvijek bi-lo priče i dobrog raspoloženja.

Vodenice u Bobovu su praktično nestale devedesetih godina prošlog vijeka, nakon što su i pljevaljska sela počela da odumiru. Inače, u Pljevljima se sve češće može čuti priča da će na po-jedinim vodotocima, gdje je bila velika koncentracija vodenica, početi gradnja minihidroelektrana. Zasad sve to ostaje samo u pričama, jer graditelja mini-hidroelektrana nema na vidiku.