Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) nastoji se oduzeti glavno oružje za borbu protiv korupcije i njime se štite korumpirani funkcioneri i državni službenici od prava javnosti da zna i da otkrije njihove korumpirane poslove. To je ocijenjeno tokom jučerašnje javne rasprave o Nacrtu izmjena ovog akta, koju je organizovalo Ministarstvo javne uprave (MJU), u kojem smatraju da su novim zakonom ispravili kolizije i nejasnoće trenutno važećeg propisa. U diskusiji nije pohvaljen nijedan predloženi član zakona, a predstavnici civilnog sektora i novinari su upozorili da je predloženo rješenje gore čak i od važećeg zakona o SPI, te da će građani čekati do 80 dana da dođu do tražene informacije.

Predlagači zakona juče nijesu zainteresovanoj javnosti objasnili šta znači „nerazuman zahtjev” za pristup informacijama, koji će se kao takav odbijati, ili koliko je razumno poslati zahtjev za SPI, a da se to ne bi smatralo zloupotrebom prava.

Generalna direktorica Direktorata za državnu upravu Danijela Nedeljković Vukčević objasnila je da predloženim izmjenama tajni podaci nijesu izuzeti iz zakona, izuzev onih koji su iz oblasti obavještajno-bezbjednosnog sektora. Objasnila je da je zakonom sužen broj organa na koji se odnosi, da političke partije nijesu dio zakona, te da se pristup informacijama može ograničiti nakon urađenog testa štetnosti. Predviđeno je da svako plaća svoje troškove u upravnom postupku, ocijenivši da građanima nije potrebno angažovanje advokata.

Objašnjavajući razloge zašto su se odlučili za uvođenje instituta zloupotrebe prava, rukovodilac Odsjeka za slobodan pristup informacijama Biljana Božić ukazala je na jedan primjer – jedno fizičko lice koje je u avgustu 2018. podnijelo 1.700 zahtjeva za SPI, nakon čega su uslijedile žalbe i drugi postupci.

Član radne grupe koja je radila na izradi izmjena zakona, advokat Veselin Radulović istakao je da Nacrt zakona nije radila radna grupa, već da joj je dostavljen završen.

– Počeli smo u aprilu, imali smo dosta sastanaka, rasprave. U julu smo prošli pola zakona. Na prvi sastanak u septembru čekao nas je gotov nacrt – rekao je on, dodajući da je radna grupa poslužila samo kao dekor.

Ocijenio je da neustavan član 1, u kojem se ograničenje na pristup informacijama odnosi na sektor bezbjednosti i odbrane, navodeći da bi to značilo da se iz primjene zakona potpuno isključe Ministarstvo odbrane, ANB i MUP. Radulović poručuje da je intencija bila da se zaštiti Agencija za slobodan pristup informacijama od njenog nerada, koja, kako je rekao, gomila „predmete jer je nestručna”.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković smatra da bi usvajanje ovakvog zakona značilo uvod u „mračno doba gdje će sve biti tajne, a ono što ne budu, moći će da se odbaci sa nekim drugim obrazloženjem”.

– Šta je nerazuman zahtjev? Da biste znali šta je nerazuman zahtjev, morate poći kod psihiloga ili psihijatra da bi vam rekli šta je nerazumno, a ne da državni službenik uzme zahtjev u ruke i da kaže ovo je nerazuman zahtjev. Drugo, uvodite nam kvote koje nijesu precizirane. Ko će da propisuje kvote i ko to kontroliše – pitala je Ćalović Marković, dodajući da je MJU već prekršilo sopstveni zakon jer uz Nacrt mišljenja nijesu objavili mišljenje eksperata.

Smatra da je jasno zašto su političke partije u predizbornoj godini isključene iz ovog zakona.

– Vi ovim zakonom ne obezbjeđujete sprovođenje Ustava i prava građana, nego štitite institucije od građana. Da budem preciznija – štite korumpirane funkcionere i državne službenike od prava javnosti da zna i da otkrije njihove korumpirane poslove. Zato ga i usvajate u predizbornoj godini – naglasila je ona.

Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa istakla je da je član 1 suprotan međunarodnoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Nemojte da nas Savjet brani od ovog rješenja, jer nas Savjet dosad nije odbranio ni od čega – rekla je ona, navodeći da kao primjer zloupotrebe instituta zloupotrebe prava već imamo MJU.

Novinar Darko Ivanović nazvao je predloženi akt Predlogom zakona za sprečavanja pristupa informacijama.

– Pravite zakon koji je kontra demokratiji. Od medija i NVO, koji su ključni stub demokratije ovog društva, pravite neprijatelje ove države i to vrzino kolo se vrti mjesecima, godinama. Oduzeli ste glavno oružje i oruđe protiv korupcije, protiv ljudi koji sistem koriste sistem da sakriju svoja nepočinstva i protiv institucija koje očigledno prave front prema NVO, medijima i građanima. U situaciji gdje su mediji i NVO prava opozicija vlastodršcima, vi tim stubovima demokratije oduzimate osnovno pravo da pitaju – rekao je Ivanović, ocijenivši da se novinari ovim zakonom vraćaju u Srednji vijek.

Stefan Šljukić iz Akcije za ljudska prava (HRA) – sam zakon zlonamjeran jer se njime zloupotrebljava pravo građana na pristup informacijama.

Lazar Grdinić iz MANS-a smatra da predmet zloupotrebe treba da se odnosi na državne organe i MJU, „jer vi zloupotrebljavate pravo na pristup informacijama”.

Ivan Vukčević izCEMI-ja pitao je na koje se propise EU i druge zakone pozivaju donosioci ovog akta, dok je Nikolina Mišnić iz MANS-a smatra da nije opravdano produženje rokova za postupanje Agencije i provostepenog organa.

Zora Čizmović iz MUP-a kaže da je jedina namjera donosilaca zakona da se uradi dobar zakon. Aleksandar Perović iz „Ozona” pozvao je da se povuče, kako je rekao, nerazuman zakon i da se radi na novom rješenju.

Orav: Ne uvoditi koncept zloupotrebe u zakon
Otvarajući javnu raspravu, ambasador Aivo Orav istakao je da tajnost pruža plodno tlo za korupciju. Podsjetio je na poslednji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, u kojem se od crnogorskih institucija traži veća transparentnost i odgovornost, posebno u oblastima sklonim korupciji i u sektorima koji se bave raspodjelom velikih dijelova državnog budžeta ili imovine.

Orav je ocijenio da je od najveće važnosti da se zakon izmijeni uzimajući u obzir sve relevantne preporuke iz izvještaja EK, kao i druge relevantne ekspertize EU.

– Između ostalih preporuka, stručnjaci EU ističu važnost neuvođenja koncepta zloupotrebe u zakon o slobodnom pristupu informacijama – izjavio je Orav.

Ministar javne uprave Suzana Pribilović, koja je okrugli sto napustila odmah nakon uvodnog govora, rekla je da je Vlada prepoznala potrebu izmjena i dopuna važećeg zakona u cilju unapređenja normativnog okvira u ovoj oblasti.