Vjetrovi u vlasti ljuljaju sporazum: Upitna održivost dokumenta koji su parafirali Spajić i dio opozicije

    8 sati pre 130 pregleda Izvor: vijesti.me

Održivost sporazuma koji je premijer Milojko Spajić potpisao s dijelom opozicije, a kojim su se saglasili da u cilju rješavanja političke krize traže mišljenje Venecijanske komisije o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom upitna je jer dokument nijesu parafirale sve strukture vlasti i opoziciji, a neke su se već distancirale od njega.

To su kazali sagovornici ‘’Vijesti’’, komentarišući to što su nakon potpisivanja sporazuma, partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), kao i opozicioni Građanski pokret (GP) URA saopštili da je on za njih neobavezujući. Na dokument su u subotu veče stavili potpise predsjednik Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Spajić, čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.

Sporazum je parafiran uz posredovanje Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, iz koje su saopštili da će tekst zahtjeva “venecijancima” u vezi s konstatovanjem prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu zbog sticanja uslova za penziju, pripremiti po jedan predstavnik vlasti i opozicije (najkasnije sedmicu nakon sporazuma), poslije konsultacija, a da će dogovoreni zahtjev uputiti Spajić.

U međuvremenu, opozicija je najavila povratak u parlament.

MOŽE BITI RAZNIH PROBLEMA

Pravnik Boris Marić ocjenjuje da je sporazum iako, kaže, ima ograničene domete, značajan jer je sklopljen uz posredovanje Delegacije EU, uz postavljanje ‘’neke vrste mape puta koja bi trebalo da poslużi jačanju političkog dijaloga između vlasti i opozicije, te što većoj podršci ključnim odlukama neophodnim na putu ka članstvu Crne Gore u EU (Evropska unija)’’.

’’O trenutno ograničenim dometima govorim jer su razgovore i pregovore vodile dvije, istina dominantne, strukture u vlasti i opoziciji u ovom trenutku, ali bez drugih parlamentarnih aktera, što će realno stvarati probleme u praksi. Ti problemi mogu biti različitog karaktera, od opstrukcije donošenja pojedinih odluka, do iniciranja tema kojima se mogu narušavati kako koalicioni odnos u vlasti, tako i regionalni ili odnosi sa samom EU’’, rekao je on.

Podsjeća da mišljenje Venecijanske komisije ima autoritet i dodaje da vjeruje da će biti dio rješenja političke krize, te da tu ne očekuje opstrukcije.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević, objasnio je da održivost sporazuma ostaje neizvjesna jer se, kaže, od prvog dana otvara pitanje – da li će dokument “preživjeti vjetrove koji već duvaju da ga oduvaju’’.

’’Jedan dokument ništa ne rješava ma što u njemu pisalo, ako se ne mijenja politička klima, a ona sad nije dobra’’, ocijenio je on.

NI RIJEČI O “PITANJIMA KOJA DIJELE”

U sporazumu, koji ima dva člana, piše i da su se potpisnici saglasili da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije, kao i da će do njegovog dobijanja biti obustavljena dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je raspisao Ustavni odbor Skupštine.

U drugom članu piše da se strane nakon usvajanja dokumenta, obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine, da se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji s institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine, kao i da nastave rad parlamentarnog odbora za izbornu reformu.

Iako iz DPS-a tvrde da je dogovoreno da se ne otvaraju “pitanja koja polarizuju crnogorsku javnost, bez prethodno uspostavljenog opšteg političkog konsenzusa u zemlji”, o tome nema ni riječi u sporazumu. DPS je u više navrata insistirao da vlast parafira s opozicijom sporazum kojim bi bio uveden moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu, zato što smatra da se o tome ne govori dovoljno precizno u Vladinoj platformi “Barometar 26”, koju je ona nudila na potpis.

Iz Nove srpske demokratije (NSD) su dan nakon što je potpisan sporazum, poručili da je riječ o “partijskom dogovoru PES-a, DPS-a i drugih iz opozicije”, a ne dogovoru vlasti i opozicije. Poslanik NSD-a Jovan Vučurović saopštio je da to potvrđuju i potpisi na dokumentu, kao i sastav onih koji su se dogovarali, a gdje, osim PES-a, nema ostalih konstituenata vlasti.

Iz PES-a su odgovorili da je sporazum vlasti i opozicije koji se predstavlja kao dogovor PES-a s DPS-om zapravo “besramna manipulacija pred izbore u Nikšiću i Herceg Novom”.

Iz vladajućih Demokrata, Bošnjačke stranke i Socijalističke narodne partije “Vijestima” nisu odgovorili na to je li im prihvatljiv dokument koji je parafirao Spajić.

“ODUSTAJANJE OD ‘VENECIJANACA’ BILO BI NOVI MOMENAT”

Izvor ‘’Vijesti’’ iz PES-a kazao je da je u sporazumu potpisano “ono što je (vladajuća) većina već ranije usaglasila”, i da u dokumentu “nema ništa što vlast nije ranije ponudila opoziciji”. Tvrdi da su im iz kolege iz vlasti, uprkos javnim istupima, saopštile da ne vide ništa sporno u sporazumu…

’’Ako su neki od njih odustali od Venecijanske komisije, onda je to novi momenat…”, kazao je.

Da nema ništa sporno u vezi sa “venecijanacima”, tvrdi predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (NSD). Ona je na jučerašnjoj sjednici tog tijela, na kojoj su nastavljena saslušanja kandidata za dvoje sudije Ustavnog suda, kazala da će procedura izbora sudija biti završena, a da će naknadno vidjeti na koji način će ići njihov dalji izbor.

’’Mi i dalje tvrdimo da je sutkinja Đuranović otišla u penziju po sili zakona, odnosno Ustava, i tu nije ništa prekršeno. Nije nam problem da se izjasni Venecijanska komisija, jer vrlo smo sigurni u ustavnost i zakonitost naše odluke’’, kazala je ona.

Božović je dodala da dok ne stigne mišljenje “venecijanaca”, može biti izabran jedan sudija, a eventualno nakon mišljenja, i drugi.

Podsjetila je da je to bio predlog većine odranije, ali da je “očigledno da je DPS-u bilo potrebno objašnjenje zašto se vraćaju u parlament, jer su vidjeli da su napravili veliku grešku i da ih je politički to dosta koštalo’’.

Nakon potpisivanja sporazuma, opozicija je odlučila da se vrati u Skupštinu, što su juče na konferenciji za novinare saoptili predstavnici DPS-a. Opozicionim poslanicima je prošle sedmice istekla mjera udaljenja koju im je izrekao šef parlamenta Andrija Mandić (NSD) jer su sprečavali održavanje sjednica od kraja prošle godine.

Opozicija je blokirala sjednice, tvrdeći da je Ustav pogažen zbog toga što je parlament, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučio sredinom decembra prošle godine da Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije u tom sudu, zbog sticanja uslova za penziju.

“NA SPAJIĆU DA SPROVEDE MIŠLJENJE”

Komentarišući to što je Ustavni odbor juče nastavio saslušanja kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda iako je sporazumom predviđeno da se obustavi procedura za izbor jednog, sagovornik ‘’Vijesti’’ iz opozicije rekao je da odbor ne može da stopira proceduru, i da to nije sporno. Međutim, napomenuo je da se oba kandidata ne mogu izabrati, “jer bez PES-a nema većine za to”.

Na pitanje kako će vlast, zbog disonantnih tonova iz bivšeg DF-a, sprovesti mišljenje Venecijanske komisije ako ona bude smatrala da je zaključak Ustavnog odbora neustavan, sagovornik je rekao da je to na Spajiću, jer je, kaže, premijer potpisao dokument o saradnji s EU i neće moći da se brani time da ‘’neće Mandić’’.

Tvrdi da je PES trenutno “najviše na udaru”, jer je, prema njegovim riječima, pitanje koliko će partije bivšeg DF-a ‘’izdržati’’ da ne pokrenu teme “koje dijele”.

Potpredsjednica Demokratske narodne partije (DNP) i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, saopštila je juče da je za njenu stranku neprihvatljivo da se ne otvaraju pitanja statusa srpskog jezika i regulisanja dvojnog državljanstva bez širokog konsenzusa, ‘’ako je to navedeno u sporazumu’’. Ona je u objavi na Fejsbuku istakla da posebno zabrinjava situacija u Ustavnom sudu, gdje se trenutno među sudijama nalaze “dvoje za koje je Ustavni odbor utvrdio razloge za prestanak sudijske funkcije”.

Ona, takođe, tvrdi da se sporazum “potpisan između DPS-a i PES-a ne može smatrati sporazumom između Vlade i opozicije”, jer, kaže, u njegovom kreiranju nisu učestvovali svi politički subjekti koji čine vlast i opoziciju.

“SVE ZAVISI OD DOBRE VOLJE KOALICIONIH PARTNERA”

Nikola Đurašević kaže da to što se u nekadašnjem DF-u već distanciraju od dokumenta, pokazuje da iako je Spajić premijer, ne može garantovati ništa u njihovo ime, a još manje osigurati osnovno poštovanje opozicije unutar Skupštine.

’’To je ključno za funkcionisanje Skupštine u punom kapacitetu, kao i za donošenje važnih odluka na evropskom putu Crne Gore, koji zahtijeva širok politički i društveni konsenzus’’, rekao je.

Prema njegovim riječima, ako Venecijanska komisija ocijeni da je zaključak Ustavnog odbora neustavan, Spajić nema mehanizme da to primijeni, već se može samo uzdati u dobru volju koalicionih partnera, “a što ga može preskupo koštati”.

Podsjeća da u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore (2022. godine), kad je Venecijanska komisija dala mišljenje da je to rješenje u suprotnosti s Ustavnom, taj nalaz nije uvažio dio sadašnje parlamentarne većine.

’’To se može ponoviti, ali će onda Spajić morati da odgovori i zašto nastavlja koaliciju s onima koji ne poštuju evropske preporuke. Mada, ne bi bilo prvi put da nastavi nakon što ima izjave ili akte svojih koalicionih partnera koji su u nesaglasju s našim putem ka EU’’, podvukao je Đurašević.

Ocjenjuje da bi, ako bi došlo do blokade ili odgađanja sprovođenja preporuka “venecijanaca”, to bi moglo imati šire posljedice, ne samo u pogledu unutrašnje političke stabilnosti, već i u kontekstu odnosa Crne Gore s međunarodnim partnerima, primarno s EU.

Potpsivanje sporazuma u nedjelju su pozdravili evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ambasador Njemačke Peter Felten, Delegacija EU…

Sporazum može koristiti DPS-u u Nikšiću, a odmoći PES-u

Boris Marić tvrdi da potpisivanje sporazuma može na neki način koristiti DPS-u pred nikšićke izbore, a da je PES u tom smislu “velika nepoznanica u Nikšiću, primarno jer prvi put izlazi na izbore i njihov rezultat će zavisiti od mnogo faktora”.

’’Osnovna prednost PES-a je što je ključni igrač u vlasti, te odluke koje sugerišu da su oni ti koji artikulišu vlast pa i dinamiku EU integracija – mogu da im budu osnova izborne kampanje uz već prepoznati populistički pristup ekonomskoj politici’’, kazao je on, odgovarajući na pitaje da li sporazum s opozicijom može da našteti PES-u u Nikšiću pred izbore zakazane za 13. april.

Đurašević podsjeća da je PES, iako ima premijera, do sada na svim izborima na kojima je nastupio samostalno “katastrofalno prošao”, a da im u nekim slučajevima nije pomoglo ni sklapanje koalicija. Navodi da trendu pada doprinosi što nema rada na izgradnji partijske infrastrukture, “a biračko tijelo PES-a je vrlo šarenoliko i lak plijen za druge partije, posebno one iz koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’ (bivši DF)”.

Tvrdi da kumulativno i nezavisno od sporazuma, ovo sve može učiniti situaciju za izbore u Nikšiću vrlo izazovnom za PES, a sam sporazum, ako ga DF bude iskoristio “onako kako te iskusne partije to znaju po terenu – može biti dodatni i težak teret za PES tokom ovih izbora”.

“Konačan uticaj potpisivanja sporazuma može zavisiti od sposobnosti PES-a da efikasno komunicira svoje ciljeve. Ako uspiju da pokažu da je sporazum korak ka stabilnosti, mogli bi zadržati podršku, ali postoji rizik od daljeg slabljenja rejtinga ako birači ne prepoznaju opravdanost ovog poteza, posebno imajući u vidu da oni nemaju jak odbor u Nikšiću”, naveo je.

Milatović: Nije dobra praksa opet potpisivati sporazum u ambasadi

Šef države Jakov Milatović rekao je juče da ako je potpisani sporazum korak ka tome da se opozicija vrati u skupštinske klupe i da se dobije funkcionalniji parlament, “to je dobar korak naprijed”.

On je, odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije o izbornoj reformi koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), kazao da nije dobra praksa to što je sporazum potpisan “opet u jednoj stranoj ambasadi.”

Na pitanje da li, u kontekstu sporazuma, smatra da pitanje dvojnog državljanstva i jezika treba staviti po strani, odgovorio je da je to “kao da demokratiju stavljate po strani”.