Vještačka inteligencija (Artificial Intelligence AI), odnosno sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti, sve više je prisutna u svakodnevnom životu. Omogućava tehničkim sistemima percipiranje okruženja, uzimanje u obzir onog što vide i rješavanje problema kako bi postigli neki cilj. Računar prima podatke (koji su već pripremljeni ili prikupljeni npr. fotoaparata), obrađuje ih i daje odgovore. Iako je vještačka inteligencija već prisutna u našim životima sigurno je da će donijeti ogromne promjene u budućnosti. Koliko ima prednosti, AI donosi i opasnosti a to je – da vještačka inteligencija predstavlja pogodan alat za širenje dezinformacija, te da može kreirati ubjedljive lažne vijesti.

U svijetu se AI uveliko koristi u vojnim sistemima, na društvenim mrežama za dizajniranje fotografija, u kol centrima kompanijama gde se koriste „četbotovi“ koji zamjenjuju ljude u telefonskim razgovorima sa klijentima, u medijima i blogovima na kojima pišu tekstove i vijesti umjesto novinara.

Zbog svega ovoga svijet je zabrinut da se AI može koristiti kao moćno oruđe za stvaranje dezinformacija, kao što je naprimjer bilo nakon pandemije koronavirusa, kada se lažnim vijestima nije znalo broja.

ChatGPT moćan kreator lažnih vijesti

Demostat je ranije pisao da je američki list New York Times objavio da su prije nekoliko godina akademski istraživači testirali šta će napisati „četbot“ sa vještačkom inteligencijom nakon što su mu postavljana pitanja puna teorijama zavjere i lažnim narativima. List je naveo da su rezultati u tekstovima formatiranim kao novinski članci, eseji i televizijski scenariji bili toliko uznemirujući da su zabrinuli stručnu javnost.

ChatGPT je trenutno daleko moćniji i sofisticiraniji od svih prethodnih programa ovog tipa. Ako se programu daju pitanja prepuna dezinformacija, on može proizvesti ubjedljive, čiste varijacije sadržaja koji će se masovno proizvoditi u roku od nekoliko sekundi.

Vještačka inteligencija i kao instrument za prevenciju

Ipak, AI ima pozitivnu upotrebnu vrijednost. Kako bi spriječili širenje lažnih vijesti, naučnici su napravili sistem vještačke inteligencije koji registruje i najubjedljivije dezinformacije. Jedan od njih je američki programski sistem pod nazivom GROVER koji može identifikovati lažne vijesti na osnovu njihovih senzacionalističkih naslova.

Kako bi se spriječla zloupotrebe AI za kreiranje lažnih vijesti najvažnije je da osobe koje se bave provjerom činjenica, kao i obični korisnici, dobiju tehnološke alate koji mogu da otkriju slike i video zapise generisane vještačkom inteligencijom.

Prvenstveno potrebno je više ispitivanja i istraživanja da bi se što bolje razumjelo kako pravilno procijeniti rizike koje predstavlja vještačka inteligencija i kako se sa njima uhvatiti u koštac.

Prioritet je da medijski profesionalci, osobe koje se bave provjeravanjem činjenica, programeri i obični korisnici ujedine snage kako bi se osiguralo da se vještačka inteligencija sa svim svojim prednostima koristila na etički i odgovoran način.

Crna Gora na tom polju mora da organizuje edukativne radionice, kurseve, prati dešavanja u svijetu kako bi dezinformacije u što manjem obimu uznemiravale javnost.

Vlada Crne Gore je u Medijskoj strategiji kao jedan od prioriteta navela borbu protiv širenja lažnih vijesti u kojoj se između ostalog navodi da je medijska pismenost glavni alat u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti.