Agrobudžet Crne Gore za 2025. godinu iznosi 77.063.945 eura i oko dva miliona eura je veći od prošlogodišnjeg, a njime je planirano više novca za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji, vinski sektor, izgradnju seoskih puteva i bunara, kupovinu mehanizacije, staračke naknade, naknade za steone junice zbog posljedica kju groznice…

Manje novca ove godine će ići za besplatnu distribuciju voća, povrća i mlijeka školama, za podršku kooperativama, udruženjima i organizacijama proizvođača, za održivo upravljanje slatkovodnim ribarstvom, ali i za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje.

Za Agrobudžet će iz državne kase ove godine biti izdvojeno 56,54 miliona, dok će donacijama obezbijediti 11,02 miliona, kao i 9,5 miliona eura iz kredita. Tako će se iz državnog budžeta za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva platiti 53,85 miliona, za mjere zdravstvene zaštite životinja 2,09 miliona, sprovođenje mjera bezbjednosti hrane 385,5 hiljada, kao i 201,6 hiljada eura za sprovođenje fitosanitarnih mjera.

Strukturu Agrobudžeta je prošle godine činilo 51,35 miliona iz državne kase, 15,55 miliona iz donacija i 8,15 miliona iz kredita.

Donacije su ove godine 4,5 miliona eura manje nego prošle godine, a većinski finansirane iz IPARD III programa i to sa 10,94 miliona, dok je 82,64 hiljade stiglo iz GORA projekta. Država je 2024. godine većinu novca dobijala iz IPARD II programa, koji je zvanično završio početkom ove godine.

Kreditima je obezbijeđeno 1,3 miliona eura više nego prošle godine, a cijeli iznos od 9,5 miliona stiže iz Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2). Najveći dio ovog novca, odnosno 1,5 miliona eura je planiran za uspostavljanje regionalnih kancelarija Direktorata za plaćanja (Kuće poljoprivrede) u Pljevljima i Beranama.

Iz Agrobudžeta za direktna plaćanja koja obuhvataju stočarsku proizvodnju, podršku razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, preradu mlijeka na gazdinstvu, plaćanja u biljnoj proizvodnji i za mladog poljoprivrednika biće isplaćeno 19,46 miliona eura, odnosno 1,31 miliona eura više nego prošle godine. Za ukupne mjere ruralnog razvoja će ove godine biti izdvojeno 30,47 miliona eura, a među njima su podrške za investicije u primarnoj biljnoj proizvodnji, zasnivanja i održavanju matičnih zasada, dostizanje standarda dobrobiti životinja u stočarstvu, razvoj sela i adaptaciju planinskih katuna. Za ove mjere je predviđeno 2,82 miliona eura manje nego prošle.

Vlada je Agrobudžet usvojila na sjednici krajem marta, a njime se utvrđuju uslovi, način i dinamika sprovođenja mjera agrarne politike za tržišnocjenovnu politiku, ruralni razvoj, poslove od javnog interesa, socijalna davanja, mjere za bezbjednost hrane, veterine, fitosanitarnih poslova, ribarstva.

Staračke naknade samo rastu

Staračke naknade i ove godine zauzimaju značajno mjesto u Agrobudžetu, a za njih će se izdvojiti 1,57 miliona više, odnosno 14,2 miliona eura. Ovih korisnika je oko 3,4 hiljade a iznos naknade po jednom je 315 eura, dok se njihov broj od 2021. godine uvećao za 11 odsto. Na staračku naknadu pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu.

Kroz strukturu trošenja se vidi da se novac sve više usmjerava direktno ka proizvođačima, kroz plaćanja po osnovu proizvodnje, dok će investicione mjere u okviru ruralnog razvoja dobiti blagi zamah.

Ove godine je zabilježen i rast od 1,31 miliona eura ukupnih direktnih plaćanja, odnosno izdvaja se 19,46 miliona umjesto prošlogodišnjih 18,14 miliona eura. Značajno povećanje među direktnim plaćanjima dobila je biljna proizvodnja za koju se sada izdvaja 5,1, miliona eura umjesto prošlogodišnjih 3,8 miliona eura.

Poljoprivrednici će unutar ove mjere ipak dobijati 100 eura manje po hektaru za zasnivanje obradivih površina na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu, jer je subvencija sada 300 eura umjesto ranijih 400 eura, ali je paralelno smanjen uslov za sadnu površinu i iznosi 3.000 umjesto 5.000 kvadrata. Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga iznose 16,13 milion eura i malo su veće nego prošle kada su bile 16,1 miliona.

Duplo više novca je planirano za podršku vinskom sektoru, koji će ove godine dobijati 200.000 eura. Kroz ovu mjeru se ranije mogla dobiti podrška do 50 odsto prihvatljivih troškova u maksimalnom iznosu od 10.000 eura, dok se isti iznos može dobiti u rasponu podrške od 50 do 80 odsto. Uvrštena je i nova mjera za investicije u preradu i inovacije. Za sertifikaciju geografskog porijekla vina je planirano 15.000 eura, odnosno tri puta više nego prošle godine.

Oko 450.000 eura više, odnosno 1,4 miliona eura je opredijeljeno za podršku nabavke priplodnih grla u čistoj rasi. Izmijenjeni su i neki od uslova, pa će podrška biti obezbijeđena i za nabavku steonih junica za gazdinstva koja su pretrpjela štetu zbog kju groznice. Za ženski podmladak svinja je opredijeljeno 200.000 eura od ove mjere.

Za podršku pri nabavci mehanizacije, priključaka i opreme za primarnu proizvodnju je spremljeno milion eura. Dio tog novca od 400.000 eura, izdvojiće se za nabavku traktora, što je više nego ova cjelokupna mjera u prošloj godini, kada je za nabavku mehanizacije izdvojeno 300.000 eura. Više novca je opredijeljeno za podršku izgradnji bunara i bistjerni i to 190 hiljada eura, u poređenju sa 2024. godinom. Oko 55 hiljada eura više će ići i na podršku organskoj proizvodnji.

Znatno više novca je planirano za one koji stoku najmanje tri mjeseca godišnje izvode na katune. Za ove premije je opredijeljeno 480.000 eura, dok je taj iznos prošle godine bio 50.000 eura. Značajan dio novca ide i za razvoj sela i izgradnju infrastrukture zbog lošeg stanja lokalnih puteva, voda i struje, tj. 3,47 miliona eura, što je 330.000 eura više nego prošle godine. Za unapređivanje stočarstva namijenjeno je 1,27 miliona što je za oko trećinu više u odnosu na prošlu godinu, kada je opredijeljeno milion. Glavni razlog za uvećanje je više novca predodređenog za premije za živinu.

Za sertifikaciju geografskog porijekla vina je planirano 15.000 eura, odnosno tri puta više nego prošle godine. Sada je uvedena i mjera za zaštitu naziva oznake do pet hiljada eura, dok je povećana podrška za sertifikaciju geografskog porijekla pa može biti 250 do 1.000 eura.

Mladima i pčelarima isto

Za mlade poljoprivrednike je podrška planirana u istom iznosu, a na identičnom nivou su ostala i proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji, mlijeko…

Za pčelarstvo je pripremljeno isto novca kao u 2024. godini, odnosno 400.000 eura, ali su spušteni kriterijumi za nabavku pčelarskih kontejnera i prikolica za transport pa se sada mogu prijaviti oni koji imaju najmanje 12 košnica, umjesto ranijih 20. Država ove godine izdvaja i 100.000 eura manje za program besplatne distribucije voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda školama. Prošle godine je za ovu mjeru izdvojeno 300.000 eura, dok je sada planirano 200.000 eura.

Ove godine je predviđeno i 80.000 eura za podršku kooperativama, udruženjima i organizacijama proizvođača, što je za 10.000 eura manje nego prošle godine. U 2024. godini je većina novca išla za pomoć pri osnivanju organizacija, dok će sada pola ići u te svrhe a pola za edukaciju.

Manje novca, tj. 65.000 eura je spremljeno za održivo upravljanje slatkovodnim ribarstvom, dok će u ukupnom biti uloženo oko 300 hiljada eura više. Osim toga, oko 15.000 eura manje ide i za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje, dok je 100.000 manje planirano za program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja. Ministarstvo poljoprivrede će kroz MIDAS 2 za podršku ispunjenju mjerila za zatvaranje poglavlja 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), ove godine dobiti 3,6 miliona eura, odnosno 1,7 miliona manje nego prošle.

Pomak bio značajniji prošle godine

Agrobudžet za 2024. godine je bio uvećan za 12 odsto u odnosu na onaj iz 2023. godine, a kroz njega je obezbijeđeno i gotovo devet miliona eura više.

Značajno su bila uvećane naknade za mlade farmere, odnosno mlađe od 40 godina koji su započeli ili preuzeli gazdinstvo, pa su po hektaru zemljišta uvećane sa 70 na 200 eura.

Bila je uvećana i podrška za one koji na svom gazdinstvu prerađuju sirovo mlijeko, a taj sektor je dobio 2,5 miliona eura više nego 2023. godine. Povećanja je bilo i u plaćanjima za voće, povrće, žitarice i krompir, kao i maslinovo ulje i to sa 100 na 200 eura po hektaru.