Tokom pandemije korone širom svijeta ubrizgano je više od 13 milijardi doza vakcina – samo u Njemačkoj 192 miliona doza. Nikada ranije toliko ljudi nije primilo jednu ili više vakcina protiv iste bolesti u tako kratkom vremenu.

I nijesu svi to dobro podnijeli. Nakon što su primili vakcinu, neki ljudi su se suočili s različitim simptomima. Neki od njih su teški i onemogućavaju im normalan život.

Sada neki od tih ljudi od proizvođača vakcina Bajontek traže naknadu za pretrpljenu štetu zbog tzv. „post-vakcinalnog sindroma“, piše Dojče vele.

Šta je post-vakcinalni sindrom i koliko ljudi od toga pati?

Ono što su mnogi ljudi osjetili jeste bol na mestu uboda, a zatim umor, glavobolja ili temperatura. Ti simptomi brzo prolaze i smatraju se normalnom reakcijom na vakcinaciju.

Post-vakcinalni sindrom je mnogo više od toga. Ali, šta tačno, to još niko zapravo ne zna.

Slično kao i „produženi kovid“, i post-vakcinalni sindrom predstavlja skup simptoma i kliničkih slika u mnogim aspektima sličnim onima kod produženog kovida: hronični umor, migrene, bolovi u mišićima ili kardiovaskularne bolesti.

Koliko god simptomi bili višestruki, jedno im je zajedničko: napadaju oboljele nedugo nakon vakcinisanja. A, s obzirom na to da su nuspojave i štete od vakcinacije uvijek povezani s vakcinom koja je korišćena, logično je da pogođeni smatraju da je riječ o post-vakcinalnom sindromu.

„S tačke gledišta oboljelih to je potpuno razumljivo“, kaže Harald Pris iz berlinske klinike Šarite i tamošnjeg Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE). On međutim smatra da su dimenzije post-vakcinalnog sindrom „apsolutno precijenjene“.

Do 31. oktobra 2022. gotovo 51.000 sumnjivih slučajeva ozbiljnih nuspojava nakon vakcinisanja prijavljeno je Institutu Paul Erlih. To je ustanova koja je u Njemačkoj zadužena za odobravanje vakcina i ljekova i koja takođe podnosi redovne izvještaje i o vakcinama protiv korone.

Kako medicinski stručnjaci donose dijagnozu da je riječ o post-vakcinalnom sindromu?

Doktor Pris se na neurološkoj klinici u Šariteu susreće s mnogima koji vjeruju da pate od post-vakcinalnog sindroma. Ni on, a ni drugi koji se bave tom temom ne poriču da je moguće da vakcinacija nekima od njih uzrokuje ozbiljne simptome i da im je potrebna pomoć.

Prvi pokazatelj da glavobolja, osećaj iscrpljenosti ili slabost mišića zapravo imaju veze s vakcinom je vremenski okvir: ako se simptomi pojave nekoliko dana do nekoliko nedjelja nakon ubrizgavanja vakcine, veza bi mogla da postoji.

„A da li je zaista tako – to se sa sigurnošću može dokazati samo u rijetkim slučajevima“, kaže neurolog i naglašava: „Ne postoji nijedan biomarker koji je nauka široko prihvatila.“

Takav biomarker bi na primjer bilo specifično antitelo koje organizam proizvodi kao odgovor na vakcinaciju. Istraživači su otkrili posebna antitijela u krvi ljudi koji su nakon vakcinacije imali upalu srčanog mišića (miokarditis). Miokarditis se smatra mogućom, ali rijetkom nuspojavom nakon primjene vakcine Bajontek-Fajzer.

Vakcina je takođe identifikovana i kao uzrok češće pojave tromboze venskih sinusa. Tu se prije svega radi o vektorskoj vakcini kompanije Astrazeneka.

Glavobolje, sindrom hroničnog umora ili kardiovaskularni problemi zagorčavaju život ljudima, i to ne samo od pandemije i velikih kampanja vakcinisanja.

„Svaki dan se samo u Njemačkoj postavi 30 novih dijagnoza multiple skleroze“, podsjeća doktor Pris i ukazuje: „Pripisivanje svih tih simptoma vakcini, a bez čvrstih dokaza, malo pomaže oboljelima. Jer, bez prave dijagnoze, teško da je moguća korisna terapija.“

Za Prisa i druge koji se bave temom post-vakcinalnog sindroma jasno je da mnoge kliničke slike s kojima oboljeli dolaze kod njega u ordinaciju imaju druge uzroke. S druge strane, kaže, pravi post-vakcinalni sindrom vjerovatno je veoma rijedak.

Šta se događa u tijelu pacijenta nakon vakcinacije?

Ljudski imunološki sistem veoma je složen i nema pouzdanih saznanja o tome šta se tačno događa u organizmu ljudi nakon vakcinacije.

Imunološkinja Kristine Falk sumnja da bi srž problema mogla biti unakrsna reakcija s šiljastim (spajk) proteinom vakcine. Osim stvaranja antitijela protiv spajk-proteina, neki pacijenti koji pate od produženog kovida, kao i neki od ljudi koji su vakcinisani, takođe razvijaju određenu vrstu unakrsne reakcije u kojoj stvaraju tzv. auto-antitijela, koja nenamjerno prepoznaju i napadaju endogene strukture.

Zato, kaže, ne čudi što simptomi dugotrajnog kovida mogu da budu isti kao i nakon vakcinacije, jer se u organizmu odvijaju slični imunološki procesi.

Istraživači su nešto slično uočili i kod vakcine protiv svinjskog gripa, tačnije protiv uzročnika H1N1. I vakcina i infekcija izazvali su kod malog broja ljudi ono što je poznato kao „narkolepsija“.

Istraživačima je tada bilo relativno lako da uđu u trag toj štetnoj karakteristici vakcine, jer su oboljeli imali slične genetske faktore koji su pogodovali bolesti. Tu ozbiljnu nuspojavu vakcine bilo je i lakše dokazati, jer je u to vrijeme samo mali broj ljudi bio zaražen H1N1.

Nasuprot tome, u slučaju kovida-19, milioni ljudi su vakcinisani, a milioni su isto vrijeme bili i zaraženi. Zbog toga se samo u najređim slučajevima može sa sigurnošću reći da li su ljudi koji se liječe kao post-vakcinalni pacijenti u isto vrijeme bili i zaraženi neposredno prije ili nakon vakcinacije.

„Kako bismo sa sigurnošću mogli da pratimo različite simptome oboljelih nakon vakcinacije“, kaže Falk, „morala bi da se isključi mogućnost da su u bilo kom trenutku bili zaraženi virusom. A to je moguće samo u najrjeđim slučajevima.“