Vlada Crne Gore priprema veliku reformu zarada državnih službenika s ciljem uspostavljanja pravednijeg i transparentnijeg sistema zarada. Dosadašnji selektivan pristup uvećanju zarada doveo je do narušavanja osnovnih principa Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što je rezultiralo neujednačenošću zarada za rad na istim ili sličnim poslovima.

Problemi i nesistematična povećanja

U prethodne dvije godine, nesistematično uvećanje koeficijenata složenosti poslova kroz granske i pojedinačne kolektivne ugovore, kao i više izmjena Odluke o dodatku na osnovnu zaradu, izazvalo je diskriminaciju zaposlenih u pogledu prava na jednaku zaradu za isti rad. Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda potvrdilo je da je primjena ove Odluke dovela do povrede ljudskih prava i sloboda.

Podrška Svjetske banke

Planirana reforma za 2024. godinu realizuje se uz podršku eksperata Svjetske banke. Cilj reforme je utvrđivanje koeficijenata složenosti poslova na pravedan način, primjenom najboljih praksi iz zemalja EU, uz otvorenu komunikaciju sa sindikatima. Optimalno rješenje mora biti racionalno i realno, uzimajući u obzir složenost problema.

Ujednačavanje koeficijenata

Reforma će obuhvatiti promjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, preciznije definisanje pojmova, jasno utvrđivanje prava na dodatke, naknade i ostala lična primanja. Intencija je da se koeficijenti složenosti poslova utvrđuju podzakonskim aktima Vlade kako bi se izbjegle situacije gdje kolektivnim pregovaranjem dolazi do različitih koeficijenata za slične poslove, navodi se u Fiskalnoj strategiji.

Koeficijenti složenosti poslova za državne službenike i namještenike su početkom 2023. godine uvećani za cca 23% kroz Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, dok su koeficijenti za grupe poslova A, B i C (javne funkcionere, nosioce pravosudnih funkcija, ljekare i univerzitetske profesore) ostali nepromijenjeni. Stoga je planirano uvećanje koeficijenata za ove grupe kako bi se adekvatno reflektovala složenost i odgovornost njihovih poslova.

Centralizovani obračun zarada

Ključan segment reforme je implementacija Sistema za centralizovani obračun zarada. Projekat, započet 2019. godine kroz Instrumente pretpristupne pomoći (IPA II), podrazumijeva uvođenje jedinstvenog softverskog sistema koji će centralizovati obračun zarada za sve potrošačke jedinice na državnom nivou. Sistem je operativan od februara 2022. godine, obuhvatajući 153 subjekta sa oko 11.500 zaposlenih.

Centralizovani obračun donosi brojne benefite: uvodi jednakost u primjeni propisa, otklanja nepravilnosti, omogućava viši nivo kontrole i smanjuje mogućnost grešaka. Time se osigurava efikasnija kontrola budžetskih sredstava i kvalitetnije izvještavanje o obračunatim zaradama.

Plan za budućnost

Ministarstvo finansija planira uključivanje preostalih potrošačkih jedinica u Sistem centralizovanog obračuna zarada tokom 2024. i 2025. godine. Finalni cilj je uključivanje svih subjekata koji se finansiraju iz budžeta države do kraja 2025. godine, što će doprineti povećanju ekonomskog rasta i optimizaciji procesa u javnoj upravi.

Ova velika reforma zarada državnih službenika predstavlja značajan korak ka pravednijem i efikasnijem sistemu, čime će se osigurati stabilnost i transparentnost u obračunu zarada, a samim tim i bolje upravljanje javnim finansijama.