Sve političke snage u Crnoj Gori sada treba da zauzmu konstruktivan stav i započnu politički dijalog usmjeren na rezultate kako bi se smanjila polarizacija na političkoj sceni. Parlament bi konačno trebao da se, bez daljeg odlaganja, pozabavi otvorenim kadrovskim pitanjima u pravosuđu, u transparentnom, odlučnom i inkluzivnom dijalogu. U suprotnom, neće biti napretka u procesu pridruživanja EU – kazao je u izjavi za Pobjedu ambasador Njemačke u Crnoj Gori dr Robret Veber. Ističe da Izvještaj Evropske komisije govori sam za sebe i ne zahtijeva nikakav dalji komentar.

– Takođe, sada nije vrijeme da se bavimo odnosima Njemačke i Crne Gore, obzirom da formiranje vlade u Njemačkoj još nije okončano, a Vlada Crne Gore je još uvijek u krizi. Umjesto toga, sve političke snage u Crnoj Gori sada treba da zauzmu konstruktivan stav i započnu politički dijalog usmjeren na rezultate kako bi se smanjila polarizacija na političkoj sceni. Parlament bi konačno trebao da se, bez daljeg odlaganja, pozabavi otvorenim kadrovskim pitanjima u pravosuđu, u transparentnom, odlučnom i inkluzivnom dijalogu. U suprotnom, neće biti napretka u procesu pridruživanja EU – zaključio je Veber.

Duboka polarizacija

Slične poruke je Crna Gora dobila iz Brisela u Izvještaju Evropske komisije koji je objavljen 17. oktobra. U pogledu političkih kriterijuma izvještajni period u Crnoj Gori obilježile su tenzije i nepovjerenje među političkim akterima.

Duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije trajala je tokom 2020. godine i pojačala se u postizbornom periodu. Uzavreli odnosi i nepovjerenje podstakli su česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podjele, uključujući i unutar vladajuće većine.

Parlamentarni izbori rezultirali su promjenom vladajuće koalicije, promijenili su dinamiku među državnim organima i pokazali potrebu da se pronađe ravnoteža u novom političkom okruženju, uključujući i pitanja koja se tiču vjerskih zajednica i etničke pripadnosti, koja je dominirala političkom agendom tokom izvještajnog perioda.

Trvenje između izvršne i zakonodavne vlasti usporilo je reformski rad. U decembru 2020. godine Skupština je izabrala 42. Vladu Crne Gore, broj ministarstava je značajno smanjen. To je prva Vlada u Crnoj Gori sastavljena uglavnom od stručnjaka koji nisu politički povezani.

Nedostatak konstruktivnog angažovanja svih parlamentarnih aktera spriječio je smislen politički dijalog, dodatno polarizujući političku sliku.

Bojkot plenarnih sjednica od strane većine poslanika, opozicije i vladajuće većine, izazvao je obustavu odlučivanja u parlamentu 2021. godine, iako je parlament poboljšao transparentnost rada, komunicirajući sa javnošću i pojačao svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu u cjelini.

O novom sastavu Vlade navodi se kako je to prva Vlada stručnjaka u Crnoj Gori, te da je samo na mjestu potpredsjednika Vlade lider političke stranke. Napominje se kako neka ključna ministarstva nisu pokazala dovoljno posvećenosti i konstruktivnog angažmana u procesu pristupanja EU pod novim rukovodstvom.

Ključne pravosudne reforme stagniraju

Crna Gora je, konstatuje Brisel, umjereno pripremljena za reformu javne uprave. Promjena Vlade i parlamentarne većine ozbiljno je pogodila državnu službu: štaviše, nedavna reorganizacija javne uprave dovela je do značajnih promjena osoblja, uključujući i one na višim nivoima, ugrožavajući tako kapacitet Crne Gore da zadrži iskusno osoblje u pitanjima vezanim za proces pristupanja Uniji.

Potrebna je snažna politička volja za efikasnu depolitizaciju javnog servisa, optimizaciju državne uprave i primjenu upravljačke odgovornosti, pravosuđa i osnovnih prava i postigao je ograničen napredak u cjelini, sa ograničenim rezultatima u pogledu odgovornosti.

U Izvještaju se naglašava da nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Odlučna politička posvećenost potrebna za deblokiranje važnih segmenata tih reformi još uvijek je neriješena, a brojna imenovanja u pravosuđu su blokirana u parlamentu zbog nemogućnosti da se obezbijedi kvalifikovana većina.