Vrhovno državno tužilaštvo od početka prošle godine ne dostavlja spise, a iz njihovih tabela ne može se jasno utvrditi da li su postupajući tužioci činili sve kako bi rasvijetlili činjenice u vezi sa slučajevima napada na novinare.

O tome je Komisija za praćenje istraga napada na novinare u izvještaju obavijestila Vladu Crne Gore.

Izvještaj je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade. Komisija je izvršnu vlast podsjetila i na to da od novembra prošle godine nije dobila odgovor na dopis Generalnom sekretarijatu, kojim je tražila informaciju o statusu realizacije preporuke da Vlada objavi novčanu nagradu u iznosu od najmanje milion eura osobi ili osobama za davanje informacije koja bi mogla pomoći ili dovesti do toga da se razjasni ubistvo Duška Jovanovića.

“Komisija je ponovila zahtjev Generalnom sekretarijatu, ali do dana zaključenja izvještaja odgovor nije dostavljen”, stoji u izvještaju za period o 1. decembra prošle do kraja marta ove godine.

Statistika umjesto spisa

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), navodi se u izvještaju, ažurno je odgovaralo na preporuke, ali su od januara 2024. godine izostali odgovori na upite Komisije kojima se traže spisi o postupanju u slučajevima napada na novinare.

“…Pa je Komisija mogla kvalitetno raditi isključivo na predmetima za koje posjeduje dokumentaciju dostavljenu u prethodnom periodu”, precizirano je u dokumentu.

Ističe se da se zbog toga predsjednik Komisije Mihailo Jovović sastao sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem.

“Na sastanku je iznijet stav da VDT ne može Komisiji dostavljati spise, imajući u vidu da isto nije predviđeno Zakonom o krivičnom postupku, koji propisuje kome se spisi mogu dostavljati. To je stav VDT u vezi sa ovim pitanjem, ali prema riječima Markovića, Vrhovno tužilaštvo ostaje otvoreno za saradnju sa Komisijom pa je u tom smislu, između ostalog, predložena mogućnost da Komisija poziva tužioce, uključujući i njega, da pruže informaciju/e o radu na pojedinačnom/im predmetu/ima, predstave pisano ili istu/e pruže usmeno pred Komisijom”, precizirano je u izvještaju.

Marković je, stoji u dokumentu, saopštio Jovoviću i da će se saradnja nastaviti i kroz dostavljanje izvještaja tužilaštava, tabele bilansa slučajeva i izjašnjenja na preporuke iz izvještaja Komisije.

“Komisija konstatuje da stav Vrhovnog državnog tužilaštva koji je iznio vrhovni državni tužilac predstavlja prekid prakse koja je podrazumijevala da Vrhovno ili druga tužilaštva Komisiji dostavljaju dokumentaciju (djelimičnu ili potpunu). Prekid ove prakse Komisiji onemogućava uvid u spise na osnovu kojih je sačinjavala izvještaje o tome kako su nadležni organi postupali i formulisala preporuke i zaključke, te će navedeno u bitnom onemogućiti dosadašnji način rada Komisije”, zaključak je Komisije, uz podsjećanje da je to tijelo, pored ostalog, i osnovano sa zadatkom da, na osnovu dobijenih informacija i sagledanih okolnosti, sačini pregled dosadašnjeg toka vođenih istraga, ali i pripremi mišljenje i predloži konkretne mjere o djelotvornom načinu na koji bi se stanje moglo unaprijediti.

Komisija se, stoji u dokumentu, nakon usvajanja zaključka obratila VDT molbama za dostavljanje informacije u kojoj će predstaviti hronologiju svih preduzetih radnji i postupanja u predmetima napada na novinare i njihovu imovinu, te dati detaljnu interpretaciju sadržine dokaza, ali i svih drugih službenih dokumenata koji su sastavni dio spisa prema hronologiji njihovog prispijeća ili sačinjavanja.

“Nakon toga je VDT dostavilo odgovor u formi tabele, sa podacima o slučajevima. Komisija cijeni blagovremen odgovor VDT-a, ali, prema mišljenju Komisije, dostavljeni podaci ne daju mogućnost da Komisija utvrdi sve činjenice i druge okolnosti u vezi sa istragama, kao ni da sačini kvalitetno mišljenje o djelotvornom načinu na koji bi se vođenje istrage moglo unaprijediti ili eventualno predloži mjere koje bi trebalo preduzeti”, naglašeno je u izvještaju.

Jovović je “Vijestima” kazao da je Komisija “veoma zadovoljna saradnjom sa VDT-om, osim u dijelu dostavljanja dokumentacije”.

“Gospodin Marković je donio i obavezno Uputstvo za sva tužilaštva i tužioce u postupanju pri istragama napada na osnovu preporuka Komisije, a saradnja sa Komisijom je značajno unaprijeđena. Značajno je poboljšano i rješavanje slučajeva napada posljednjih godina, njihov broj se povećao, ali nije bilo slučajeva sa teškim povredama novinara, niti ozbiljnih napada na imovinu medija. Gospodin Marković smatra da Komisija nema pravo da dobija dokumentaciju tužilaštva i to je njegovo tumačenje zakona. To nije u domenu Komisije, već je možda stvar odluke Vlade ako bude formirala novu Komisiju, jer ovom sazivu ističe mandat početkom juna, iako ne znam kako Vlada može narediti tužilaštvu bilo šta”, kazao je Jovović.

Paušalni opisi

U vezi sa slučajem ubistva Jovanovića, Komisija konstatuje da se “dio izvještaja posvećen ovom predmetu sastoji se od paušalnih opisa radnji koje je preduzelo tužilaštvo”.

“…A da se ne navodi koji su svjedoci i na koje okolnosti saslušani, da li su među njima oni svjedoci koji se konkretno navode u preporukama Komisije, niti koje su aktivnosti preduzete, ko je dostavio koju službenu zabilješku i šta u njoj piše’, o čemu se govori u SKY prepiskama, koja je uputstva policijskim službenicima dala tužiteljka ‘za postupanje u konkretnom predmetu’… Dakle, sve je uopšteno, dato u vidu statistike, bez ikakve konkretizacije i opisa radnji, i bez dostavljanja na uvid dokumenata, zapisnika i drugog na što se konkretno odnose pomenuti uopšteno opisani događaji”, ističe se u izvještaju.

Takve informacije, poručuju iz Komisije, dovode u pitanje svrhu rada tog tijela.

“…Čiji zadatak sigurno nije da se bavi statistikom rada tužilaštva, bez ikakve konkretizacije u vezi sa radom tužilaštva i događajima i predmetima na kojima je radilo tužilaštvo, a tiče se predmeta na kojima radi Komisija, zbog čega je ova Komisija i formirana”, navodi se u izvještaju.

Komisija konstatuje i da je u novembru prošle godine donijeto rješenje o odbačaju prijave protiv NN lica zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti u vezi sa podmetanjem eksploziva na prostorije Nezavisnog dnevnika “Vijesti” iz novembra 2013. Navodi se da je apsolutna zastara nastupila dana krajem decembra 2023. godine.

Kad je postupanje izgubljeno u tabeli

U vezi sa slučajem dopisnice TV Vijesti iz Bijelog Polja Alise Hajderpašić, koja je u aprilu prošle godine onemogućavana da snima pretres porodične kuće bivšeg zvaničnika bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića, Komisija ističe da je postupajuća tužiteljka “u prvi mah konstatovala da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti”.

“…Da bi se nakon novinarkinog pisma izjasnila da će preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Nakon toga je odbacila krivičnu prijavu, a nakon pritužbe novinarke, Više državno tužilaštvo je vratilo predmet na ponovno odlučivanje”, navodi Komisija i precizira da je “neophodno dobiti dokumentaciju od tužilaštva kako bi se se stekao kompletan uvid u postupanje u ovom slučaju i donijeli jasni zaključci i preporuke”.

Gospodin Marković je donio i obavezno Uputstvo za sva tužilaštva i tužioce u postupanju pri istragama napada na osnovu preporuka Komisije, a saradnja sa Komisijom je značajno unaprijeđena. Značajno je poboljšano i rješavanje slučajeva napada posljednjih godina, njihov broj se povećao, ali nije bilo slučajeva sa teškim povredama novinara, niti ozbiljnih napada na imovinu medija. Gospodin Marković smatra da Komisija nema pravo da dobija dokumentaciju tužilaštva i to je njegovo tumačenje zakona. To nije u domenu Komisije, već je možda stvar odluke Vlade ako bude formirala novu Komisiju, jer ovom sazivu ističe mandat početkom juna, iako ne znam kako Vlada može narediti tužilaštvu bilo šta”, kazao je Jovović

Komisija naglašava da ne može kvalitetno ispuniti svoje zadatke, jer ne zna šta sadrže dokumenti koji su nabrojani u tabeli tužilaštva ni kada je u pitanju napad biznismena Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mladena Mijatović na novinarku lista “Pobjeda” Anu Raičković.

Dokumentacija tom tijelu nije dostavljena ni u vezi sa prijavljenim prijetnjama TVE iz februara prošle godine. Radi se o dokumentaciji o postupanju Osnovnog državnog tužilaštva u Baru.

Komisija naglašava i da se postavlja važno pitanje: imajući u vidu da je prijavljeni prijetio podnosiocu prijave eksplozivom, da li je izvršen pretres prijavljenog i prostorija u kojima prebiva ili boravi, prevoznog sredstva koje ima i da li je provjereno u evidencijama policije da li isti ima neko registrovano oružje.

U vezi sa napadom na novinarku Natašu Baranin iz januara prošle godine, Komisija konstatuje da inicijalni motiv nije bio njen posao, ali da je nastavljen i nakon što se predstavila. Ističe se da su joj prijetila najmanje dva, a da je policija nakon deset dana privela samo jednu osobu…