Uporedo sa realizacijom prve faze toplovoda, u Pljevljima se realizuju brojne administrativne aktivnosti na realizaciji druge faze izgradnje tog projekta, koji finansiraju Elektroprivreda, Uprava za kapitalne projekte i Opština Pljevlja.

Projekt-menadžer Veselin Sekulić najavio je da će do kraja novembra biti raspisan tender za drugu fazu toplovoda za izgradnju toplifikacione mreže u dužini od četiri kilometra.

Riječ je o veoma zahtjevnoj trasi, od raskrsnice kod pogona „Vektre Jakić“ do samog centra grada.

Kako je saopšteno, dosad je potpuno završena projektna dokumentacija i u fazi je predaje dokumenata za građevinsku dozvolu. Potrebno je pripremiti i svu potrebnu dokumentaciju. Prije raspisivanja tendera za drugu fazu projekta, koje se očekuje do kraja novembra, radi se na rješavanju administrativnih poslova.

– Toplovod će prelaziti preko rijeka Ćehotine i Breznice i teritorije gusto naseljenog užeg dijela grada. To je zahtjevan projekat – kazali su iz Opštine Pljevlja.

U toku je izvođenje radova na prvoj fazi, koje sprovodi Elektroprivreda, u dužini tri kilometra, a druga faza predstavlja nastavak od četiri kilometra.

U predstojećim fazama toplovod će doći do kotlarnica u centru grada, do najveće kotlarnice u Skerlićevoj ulici, koja je najveći zagađivač u Pljevaljima.

Druga faza podrazumijeva postavljanje glavnih cjevovoda i distribucionih mreža, koje će omogućiti grijanje za stambene objekte, javne institucije i poslovne prostore u centru grada.

Taj primarni toplovod druge i treće faze imaće 20 priključaka za sve zone Pljevalja.

– Uprava za kapitalne projekte će finansirati taj projekat u vrijednosti od oko 8,4 miliona eura. Trenutno je završena revizija glavnog projekta i očekuje se dobijanje građevinske dozvole i saglasnost svih institucija na projekat. Zato kažemo da će tender biti raspisan krajem novembra, što znači da će nam trebati mjesec da pripremimo građevinski postupak i dobijanje svih potrebnih dozvola za obavljanje građevinskog postupka – rekao je Sekulić za „Dan“.

On je napomenuo da proces eksproprijacije zemljišta za drugu i treću fazu sprovodi Opština Pljevlja, kao partner u projektu.

Prva faza toplovoda privodi se kraju, a njen kraj se očekuje do maja 2025. godine, a tokom druge i treće faze biće izgrađeno 6,3 km.

– Nakon završetka druge faze, u narednom periodu biće pokrenuta i treća faza, koja će dodatno proširiti mrežu toplovoda na prigradske djelove Pljevalja. Ova faza će značiti finalizaciju sveobuhvatnog projekta, čime će grad biti među vodećim u regiji po primjeni sistema daljinskog grijanja – kazao je Sekulić.

Prva faza toplovoda iznosi 2,3 km, a treća, završna faza, podrazumijeva izgradnju 3,4 kilometra toplovoda, čime će biti zaokružen cio projekat, a mreža će stići do svih potrošača, kako velikih, tako i malih.

Očekuje se da Pljevlja nakon izgradnje toplovoda napokon prodišu, odnosno da nivo zagađenja poslije mnogo godina padne ispod crvene linije.

– To je najveći prioritet ovog projekta. Najveća toplana u gradu, ona u Skerlićevoj ulici, radi bez ikakve dozvole u stambenoj zgradi. Ona trenutno nije ni pokrenuta, što zbog protesta građana i ekoloških grupa, što zbog zabrane ekološkog inspektora. Drugi objekat smješten je u parku. Pored toga, imamo velike objekte u školama i državnim institucijama. Projekat toplovoda će omogućiti potreban kvalitet vazduha – istakao je Sekulić.

Naglašava da će toplovod omogućiti efikasniju upotrebu toplotne energije iz Termoelektrane Pljevlja, koja će biti ključni snabdjevač sistema.

Kako je zaključio, toplovod će doprinijeti ne samo ekološkoj održivosti, već i ekonomskoj uštedi za domaćinstva, koja će koristiti centralizovani sistem grijanja.

Saradnja institucija i lokalne zajednice dobitna kombinacija za projekat

U sprovođenju prve faze projekta, tokom izvođenja radova nailazilo se na brojne prepreke, što, kaže Sekulić, nije neočekivano, s obzirom na to da se na mreži nije radilo ništa 40 godina.

Ali, radovi na terenu su lakše išli od pripremnog dijela projekta i dobijanja saglasnosti od institucija, što je, kako je naglasio, suštinski teži segment projekta.

– Ali, u ovom slučaju projekat je od javnog interesa i imamo podršku svih relevantnih institucija, lokalne zajednice, državnih institucija. Mislim da je taj model jedino dobar za sve ostale slične projekte, jer gdje su uključene relevantne institucije, sprovođenje ide mnogo lakše – istakao je Sekulić.

Kako je dodao, model toplifikacije Pljevalja može se primijeniti, uz određene izmjene, u još nekim gradovima u Crnoj Gori.

Umjesto energije Termoelektrane, u nekim gradovima mogle bi se izgraditi manje toplane koje bi koristile gorivo sa ekološkim svojstvima.