Uprkos najavi premijera Milojka Spajića da prve stanove na Veljem brdu građani mogu očekivati sredinom 2026. godine, od realizacije tog plana još uvijek je daleko.

Do sada je podijeto nepunih deset hiljada prijava interesovanja za taj projekat, ali u resoru Slavena Radunovića ne žele da ga komentarišu sve dok se ne usvoji Prostorno urbanistički plan (PUP) Glavnog grada.

Stručna javnost ukazuje na manjkavosti projekta i sumnja da bi se ambiciozni plan o useljenju prvih stanara do 2026. godine mogao ostvariti.

„Očekujemo da prvi stanovi već budu disperzovani građanima negdje sredinom 2026.godine“, rekao je Spajić 21. septembra prošle godine.

Do prvih stanova na Veljem brdu građani bi mogli doći za 15 mjeseci tvrdi Spajić.

Međutim, od crnogorskog sna, kako je Spajić opisao taj projekat i dalje smo daleko.

Dokle se sa realizacijom stiglo, iz Ministarstva prostornog planiranja ne žele da komentarišu sve dok se ne usvoji PUP Glavnog grada.

U Udruženju arhitekata KANA projekat Velje brdo smatraju nepromišljenim i ne misle da bi se skorije mogao realizovati.

„Ako dakle nemamo analize, ako nemamo analize procjene uticaja na životnu sredinu, ako nemamo demografske procjene, ako nemamo detaljne ekonomske procjene, a u isto vrijeme ljudi koji žele to da sprovode kažu ništa nas neće zaustaviti, to bi svakoga moralo duboko zabrinuti“, istakla je Sonja Dragović, članica Udruženja arhitekata KANA.

Da nema razloga za brigu poručivali su iz Vlade. Metar kvadratni stana na Veljem brdu koštaće 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto godišnje, a mjesta će biti za preko 40 hiljada ljudi.

Međutim, novinar ekonomske redakcije u Nezavisnom dnevniku Vijesti Goran Kapor objašnjava šta realizaciju ambicioznog plana koči.

„Apsolutno je nemoguće da bude naredne godine, čak ni za tri godine. Znači, evo sve da se PUP usvoji za mjesec ili dva, mora se krenuti u izradu detaljno-urbanističkih planova, razrade projekata, geoloških snimanja, jer taj teren Veljeg Brda nikada nije sniman. Takođe, mora se prije toga kompletno riješiti pitanje infrastrukture“, rekao je Kapor.

Za sada je aktiviran portal na kojem se građani mogu prijaviti za projekat.

Prema informacijama Vlade pristiglo je nepunih deset hiljada prijava interesovanja. Pored toga, budžetom za ovu godinu planirano je deset miliona eura za projekat Velje brdo.

Međutim, koliko je do sada novca utrošeno, Televizija Vijesti nije uspjela da sazna iz resora Slavena Radunovića.

Sa druge strane, Dragović predlaže drugačije unaprjeđenje stambene politike.

„Ono što bi bilo realno postići do kraja sljedećeg kvartala jeste da Vlada kaže drugačije ćemo regulisati rentu u državi. Rente će biti smanjene i subvencionisane ili će biti oporezovane i na taj način će građani dobiti priuštivije stanovanje“, rekla je Dragović.

Iako je plan Vlade bio da se PUP Glavnog grada usvoji do kraja 2024. godine to se nije desilo.

Kapor poručuje da Velje brdo nije jedina sporna tačka tog plana.

„Velje Brdo je samo jedan mali dio prostorno-urbanističkog plana. Na njega je predato preko 400 primjedbi koje se ne odnose samo na Velje Brdo, već postoji milion nekih skrivenih problema u tom PUP-u koji se odnose na preostali dio Podgorice. Moje neko mišljenje jeste da su oni Veljim Brdom htjeli da zamaskiraju cijelu tu situaciju i da nam sakriju neke druge stvari koje planiraju po Podgorici“, kazao je Kapor.

A hoće li projekat Velje brdo postati najveći urbanistički poduhvat u Crnoj Gori, kako najavljuju iz Vlade ili ostati samo pusto obećanje, vrijeme će pokazati.