Uprava prihoda i carina (UPC) naplatila je u prošloj godini 1,09 milijardi eura poreskih prihoda, saopštila je vršiteljka dužnosti direktorice te institucije, Milena Petričević i dodala da je podnijeto 15 predloga za pokretanje stečajnog postupka.

Ona je navela da su u strukturi naplate najviše zastupljeni prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) 29,11 odsto, porez na dodatu vrijednost (PDV) 24,28 odsto, dok porez na dohodak građana čini 15,69 odsto.

“Prihodi Fonda za zdravstveno osiguranje čine 15,3 odsto, porez na dobit preduzeća 6,76 odsto, koncesije 2,84 odsto, prihodi Zavoda za zapošljavanje 2,28 odsto, porez na promet nepokretnosti 1,78 odsto, dok ostali prihodi čine 1,67 odsto”, rekla je Petričević u intervjuu agenciji Mina-business.

Kada su u pitanju carinski prihodi, bruto naplata iznosila je 776,53 miliona eura.

“U strukturi naplaćenih carinskih prihoda najviše su zastupljeni PDV pri uvozu sa 63,85 odsto, zatim akcize sa 32,31 odsto, carina sa 3,53 odsto, porez na kafu sa 0,29 odsto i ostali prihodi 0,02 odsto”, navela je Petričević.

Ona je navela da je UPC u prošloj godini inicirala i Privrednom sudu podnijela 15 predloga za pokretanje stečajnog postupka, na ukupan iznos duga od oko 29,3 miliona eura.

“Jedan zahtjev za uvođenje stečaja odnosi se na kompaniju Montenegro Airlines (MA), a stečajni postupak je otvoren 28. aprila”, dodala je Petričević.

Ona je, govoreći u ulozi UPC nakon primjene programa Evropa sad, s obzirom na novi obračun zdravstvenog osiguranja, kazala da bez obzira na način organizovanja zdravstvenog osiguranja, troškovi zdravstvene zaštite bilježe rastući trend, što je posljedica demografskih promjena – starenje stanovništva, ali i tehničko tehnoloških dostignuća.

“Primjenom programa Evropa sad, u dijelu izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ukidaju se doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i teret zaposlenog, i na taj način se obezbjeđuje smanjenje poreskog opterećenja na rad, a država preuzima finansiranje iz budžeta”, rekla je Petričević.

Istovremeno, to će značiti i smanjenje javnih državnih prihoda po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Važno je napomenuti da Bismarkov model obezbjeđuje punu funkcionalnost isključivo kada troškovi po osiguranom licu ne prelaze iznos prosječnog doprinosa po osiguraniku.

“Ukidanjem solidarne obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, finansiranje zdravstvenog sistema, umjesto dosadašnjeg Bismarkovog modela finansiranja preko sistema doprinosa zaposlenih sa jedne i besplatne zdravstvene zaštite sa druge strane, preuzima na sebe država kroz finansiranje cjelokupne populacije iz sopstvenih budžetskih prihoda takozvani Beveridge model. Dakle, zadržava se isti obuhvat usluga zdravstvene zaštite, bez prethodne uplate doprinosa”, navela je Petričević.

Samim tim, UPC će obaviti potrebne modifikacije postojećih programa i procedura, koje se tiču konkretne oblasti: ukidanje obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog i poslodavca, uvođenje neoporezivog dijela zarada, kao i proporcionalno smanjenje prihoda po osnovu prireza porezu.

“Primjenom programa prihodi budžeta povećavaju se po osnovu povećanja minimalne zarade i uvođenjem progresivnog oporezivanja zarada”, podsjetila je Petričević.

Petričević je, odgovarajući na pitanje na koji način planiraju da riješe problem naplate poreskog duga, kazala da dug državnih kompanija u nadležnosti sektora VPO početkom decembra iznosi 30,95 miliona eura.

“Planiramo kroz komunikaciju sa resornim ministarstvima, kao i sa menadžmentom obveznika, koju smo intezivirali posebno u četvrtom kvartalu prošle godine, uspostaviti dinamiku plaćanja zaostalih poreskih obaveza, kao i novonastalih obaveza kod istih, a sve u skladu sa zakonskim mogućnostima”, objasnila je Petričević.