Crna Gora nema mjere prevencije siromaštva pa tako u Crnoj Gori čak 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva.

Najavljuje se uvođenjenje dječijeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori.

Takva inicijativa je postojala i ranije i ušla je sistemsku proceduru, ipak nije se realizovala.

Smatram da u situaciji u kojoj se nalazimo a ona je izuzetno teška, treba djelovati preventivno i spašavati najugroženije za početak. Kasnije, kada se situacija popravi može se ići ka obuhvatanju većeg broja djece.

U Crnoj Gori dječiji dodatak iznosi svega 24 eura i mogu da ga dobiju djeca, maksimalno troje u porodici, čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći. Smatram da dječiji dodatak treba da dobiju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, nezavisno koliko ih ima u porodici i nezavisno od toga da li su im roditelji korisnici socijalne pomoći. Razlog je što nemamo podršku države ljudima koji zapadaju u teškoće a njih je svakih danom sve više i oni nemaju kome da se obrate za pomoć.

Mnogo je onih koji ne zadovoljavaju formalne uslove za dobijanje socijalne pomoći, razloga je za to mnogo (neriješeno nasledstvo među rođacima, posjedovanje imanja koje se ne može prodati itd) te su izopšteni iz podrške države. Na drugoj strani imamo kao recidiv prošle vlasti, dosta onih koji primaju socijalnu pomoć a ne nalaze se među ugroženima. Formalno su zadovoljili uslove, ne libeći se da stanje predstave drugacije od realnog stanja.

Dječiji dodatak mora pratiti potrebe djeteta do okončanja školovanja tj. do sticanja prvog zvanja kako bi se spriječilo ciklično siromaštvo tj. da danas siromašna djeca sjutra ne budu siromašni roditelji.

Kada se ekonomska situacija popravi, naravno da smatram da sva djeca treba da primaju dječiji dodatak kao što je to u najvećem broju država u Evropi. Smatram da sva djeca iz socijalno ugroženih porodica moraju imati besplatnu užinu u školi, voznu kartu kao uostalom i penzioneri sa najnižim primanjima. Neophodno je da ova kategorija ugrožene djece ima besplatan vrtić, dnevni boravak kako bi roditelji mogli da rade, besplatne knjige i školski pribor (u sadašnjim okolnostima on-line nastave, računar i internet). 

Poklanjanje besplatnih knjiga prvacima čiji roditelji mogu priuštiti ove troškove, u ovoj situaciji nije neophodno, bolje je ta sredstva usmjeriti ka onima koji zaista nemaju uslova da ih kupe.

Socijalna primanja su u našoj državi ponižavajuća i trebaju se uskladiti sa stvarnim troškovima života. 

Socijalni stanovi i određeni broj besplatnih  kilovat sati  su neophodni kako bi djeca imala siguran i topli dom. Alimentacioni fond je način da se djeca zaštite od siromaštva i neodgovornih roditelja.

Podrška države hraniteljskim porodicama je dobra i mogla bih biti primijenjena na biloške porodice djece, kako bi se osnažila i sačuvala porodica. 

Sjenku na socijalnu politiku jedne države pada kada se djeca liječe putem sms-a a hrane i oblače donacijama građana.

Moramo imati sistemsku podršku države za rješavanje ovih nagomilanih problema. Ne smijemo se oslanjati na podršku osiromašenih građana i njihovu humanost.

Nulta stopa poreza na dječiju hranu, opremu za novorođenčad, odjeću i obuću za djecu je minimalno što kao država moramo  učinjeti da zaštitimo najmlađe.

Ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija.

Marina Medojević

Predsjednica fondacije Banka hrane Crne Gore

O NAMA 

Nakon desetogodišnjeg humanitarnog i volonterskog rada i pomognutih sto hiljada ljudi u stanju socijalne potrebe, Banka hrane Crne Gore je 10.04.2020. prekinula sa radom na način kako je bila u javnosti prepoznata. 
Ne organizujemo velike humanitarne akcije (a znali smo sakupiti i podijeliti po deset tona namirnica u nekoliko dana) jer je prevelik teret raditi volonterski toliko dugo, bez ikakvih uslova za rad: kancelarije, magacina, auta, novca.

To  naravno ne znači, da ne pomažemo ljudima u manjem obimu u saradnji sa humanim ljudima koji čine mrežu dobra Banke hrane.

Ono što nastavljamo kontinuirano da radimo je da ukazujemo na probleme ugroženih i predlažemo rješenja. To je bila njihova molba koju smo ispoštovali jer su smatrali da nikoga osim nas da to radi, nema.

Nadamo se da će biti više sluha za rješavanje ovih gorućih problema te da ona neće kao do sada biti samo mrtvo slovo na papiru.