Zemlje članice UN usvojile su danas Pakt za budućnost, u kome se zauzimaju da će zacrtati „bolju budućnost“ za čovječanstvo zahvaćeno ratovima, bijedom i klimatskim zagrijavanjem, uprkos protivljenju nekolicine zemalja među kojima je i Rusija.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je 2021. godine pokrenuo ideju tog Samita za budućnost predstavljenog kao jedinstvenu priliku da se promijeni tok istorije čovječanstva.

„Otvorili smo vrata sada je na svima nama da prođemo kroz njih, jer ne radi se samo o tome da se složimo nego i da djelujemo. I danas vas izazivam da pređete na djela“, rekao je Gutereš danas poslije usvajanja pakta.

Cilj „Pakta za budućnost“ je rješavanje velikih izazova 21. vijeka, od sukoba, do klimatskih promjena i ljudskih prava, a usvojen je uprkos primjedbama grupe zemalja na čelu sa Rusijom.

Usvajanje teksta naišlo je na kratko odgađanje kada je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Veršinjin predložio amandman koji naglašava princip nemiješanja u unutrašnja pitanja država i poziva UN da izbjegnu dupliranje napora.

Primjedbe Rusije podržali su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Iran, Nikaragva i Sirija, ali je amandman velikom većinom odbačen.

Samit o budućnosti koji se održava danas i sjutra otvara veliko godišnje okupljanje Generalne skupštine UN gdje će se od utorka više od 130 šefova država i vlada obratiti na govornici.

„Niko nije zadovoljan sa tim tekstom“, rekao je pomoćnik ruskog ministra spoljnih poslova Veršinjin, što je u velikoj mjeri osporeno za govornicom.

Nemački kancelar Olaf Šolc opisao je Pakt kao „kompas“ i ocijenio u izjavi novinarma da Rusija ne „želi da ide putem koji je ostatak svijeta izabrao“.

U Paktu se vođe obavezuju da će ojačati multilateralni sistem da bi „slijedili ritam svijeta koji se mijenja“, da će „štititi potrebe i interese sadašnjih i budućih generacija“ kojima prijete „stalne krize“.

„Vjerujemo da postoji put ka boljoj budućnosti za cijelo čovječanstvo“ kaže se u tekstu.

Dokument predstavlja na više od 20 strana 56 „akcija“ u domenima od značaja mulitlateralizma preko poštovanja povelje UN i održavanja mira, reforme međunarodnih finansijskih institucija do reforme Savjeta bezbednosti UN, ili borbe protiv klimatskih promjena, razoružanja i razvoja vještačke inteligencije.

Iako ima „nekih dobrih ideja“ ovdje se ne radi o „revoluconarnom reformskom dokumentu koji potpuno reformiše multilateralizam koji je želio Antonio Gutereš“, rekao je prije usvajanja Ričard Gouan iz Međunarodne krizne grupe.

To mišljenje dijele diplomate od kojih su mnogi pogledali u nebo kada su pitani o ambiciji teksta i njegovom uticaju.