Treći paket Vladinih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije korona virisa, zavisiće od razvoja situacije. Pored kratkoročnih, u novom paketu fokus će biti na stvaranju adekvatnog ambijena za oporavak naše ekonomije i ostvarivanje dugoročnih efekata nakon epidemije. U ovom trenutku, još nijesu poznati detalji sljedećeg paketa mjera pa nije moguće napraviti projekciju njihovog fiskalnog uticaja – kazao je u intervjuu Pobjedi Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija.

– Procjenjuje se da prvi paket mjera vrijedi okvirno 100 miliona eura, dok je efekat drugog paketa mjera procijenjen na oko 55 miliona eura.

Dosadašnje mjere kreirane su u cilju podrške u održavanju likvidnosti privrede, očuvanju radnih mjesta i pružanja neophodne pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva, u kratkom vremenskom roku – u vremenu trajanja epidemije – kaže Paunović.

POBJEDA: Može li Vlada značajno proširiti paket podrške, a da ne ugrozi budžet i finansije?

PAUNOVIĆ: Prvi paket mjera, usmjeren na pomoć privredi i građanima, usvojen je sredinom marta ove godine i odnosio se, prije svega, na mogućnost privrednih subjekata da odlože obaveze po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, zatim obezbjeđivanje kreditne podrške Investiciono-razvojnog fonda privrednim subjektima, kao i set mjera Centralne banke u cilju mogućnosti odlaganja kreditnih obaveza kod komercijalnih banaka. Takođe, u okviru prvog paketa mjera, obezbijeđena je i jednokratna finansijska podrška najranjivijim kategorijama stanovništva. Ovaj paket mjera bio je rezultat urgentne potrebe reagovanja na izmijenjene okolnosti poslovanja na crnogorskom tržištu i poteškoće sa kojima su se u izuzetno kratkom roku suočili privrednici i građani. S obzirom na promjene u okruženju koje su dnevno prisutne, prvi paket mjera je bio pravovremen, ali ne i dovoljan da u potpunosti odgovori novonastalom izazovu.

S tim u vezi, ekonomski tim Vlade je u prethodnom periodu intenzivno radio na pripremi drugog paketa mjera, usmjerenom prije svega na očuvanje fundamenta ekonomije, odnosno očuvanje radnih mjesta kroz davanje subvencija za zarade zaposlenih privrednim subjektima koji su aktivni u onim djelatnostima koje su, usljed epidemije, potpuno zatvorene ili je njihov rad ugrožen. Ovaj paket mjera namijenjen je, sa jedne strane, pružanju podrške poslodavcima da zadrže zaposlene i redovno izmiruju svoje obaveze i očuvaju svoje biznise, dok sa druge strane predstavljaju jednu vrstu sigurnosti za zaposlene budući da je planirano da subvencije za zarade u neto iznosu budu direktno uplaćene na račune zaposlenih.

Dizajniranje i prvog i drugog paketa mjera razmatrano je sa aspekta uticaja na privredu i građane, zaposlenost, budžet, ekonomski ambijent, a osnovni preduslov za njihovo donošenje i implementaciju predstavlja stabilnost i održivost javnih finansija, što će biti neophodno i u daljem radu.

POBJEDA: Da li je izvjesno da će u maju biti rebalans budžeta – u kom iznosu se očekuje?

PAUNOVIĆ: U postojećim oklnostima, izvjesno je da će doći do odstupanja od inicijalnih planova, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj strani budžeta. U uslovima kada se, na globalnom nivou, zemlje susrijeću sa jednom od najvećih kriza, zdravstvenih, socio-ekonomskih, izvjesno je da će i u Crnoj Gori doći do pada ekonomske aktivnosti, i promijenjene okolnosti uzrokuju potrebu revidiranja procjena na kojima se bazira budžet.

Evidentno je da će očekivani priliv prihoda u Budžet države biti značajno manji u odnosu na postojeći plan, dok će, na drugoj strani, biti potrebno izdojiti dodatna sredstva za finansiranje uvećanih troškova zdravstvenog sistema, socijalnih davanja, programa podrške privredi… Shodno navedenom, uveliko radimo na analizi postojeće situacije i procjenama javnih finasija za tekuću godinu, te kada se stvore pretpostavke, izaći ćemo sa prijedlogom izmjena zakona o budžet za 2020.

POBJEDA: Koliko je smanjenje prihoda budžeta i koliko se očekuje u narednom periodu?

PAUNOVIĆ: Zbog izuzetno ograničene ekonomske aktivnosti, susrijećemo se i sa otežanim punjenjem budžeta, te je realno za očekivati da ćemo imati značajno niži nivo ostvarenih prihoda od plana. Ovo će dominantno zavisiti od toga koliko će epidemija trajati i kada će biti moguće postepeno aktivirati pojedine djelatnosti i nastavak privredne aktivnosti.

Ono što možemo u ovom trenutku reći jeste da se punjenje budžeta prati na dnevnoj osnovi i da je shodno dosadašnjoj dinamici, naplata za prvi kvartal 2020. bila dobra i u skladu sa planom. Međutim, već sad je primjetno da prihodi u aprilu imaju negativan trend kao posljedica snižene privredne aktivnosti. Očekuje se da će naplata prihoda u aprilu, i u narednim mjesecima, biti ispod onoga što je prvobitno planirano.

POBJEDA: Da li ćemo morati dodatno da se zadužujemo, mimo budžetom predviđenih iznosa?

PAUNOVIĆ: Shodno Zakonu o budžetu za 2020. sredstva za finansiranje obaveza države bila su obezbijeđena dominatno kroz akumulirane depozite iz prethodne godine. Ipak, nove okolnosti zahtijevaju revidiranje planova na ovom polju.

Crna Gora je, spremajući se za ekonomski „tešku“ 2020, shodno globalnim projekcijama koje su bile aktuelne tokom prošle godine, u septembru 2019. emitovala državne obveznice i obezbijedila neophodna sredstava za potrebe finansiranja svojih obaveza u 2020. Pored navedenog, od velikog značaja predstavlja dobijanje garancije Svetske banke zasnovane na politikama – PBG 2, u iznosu od 80 miliona eura koju je Crna Gora dobila početkom 2020, neposredno prije izbijanja pandemije na našim prostorima, koja će obezbijediti dobijanje povoljnih uslova za zaduženje na tržištu kapitala do 250 miliona. Ovo su pretpostavke koje su planirane ovogodišnjim budžetom i koje su u značajnoj mjeri umanjile rizik izloženosti naše države negatvnim kretanjima na tržištu kapitala, ali istovremeno umanjile i negativan efekat trenutnih, nepredvidivih okolnosti.

Međutim, imajući u vidu da očekujemo smanjenje budžetskih prihoda i povećanje planiranog deficita budžeta, a što će zahtijevati obezbjeđivanje dodatnih sredstava, trenuto se vode razgovori sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredsvima.

Smanjenje stope PDV ne bi bilo adekvatno

POBJEDA: Koliko je realno očekivati smanjenje stope PDV-a, što je čest zahtjev?

PAUNOVIĆ: U ovom trenutku nismo smatrali da bi smanjenje stope PDV-a bila adekvatna mjera. Imali smo u vidu smanjeni promet robe i usluga, značajna odlaganja prihoda države po osnovu poreza i doprinosa na zarade, kao i značajno učešće PDV-a u ukupnim prihodima budžeta države kojim se u postojećim okolnostima u značajnoj mjeri obezbjeđuju sredstva za uredno servisiranje svih obaveza države.

Biće redovne plate, penzije, socijalna davanja…

POBJEDA: Da li je izvjesno da neće biti problema sa isplatom plata i penzija?

PAUNOVIĆ: Imajući u vidu trenutnu situaciju, od posebne je važnosti da država svoje obaveze izmiruje uredno i blagovremeno. Isplata obaveza države, kao što su zarade, penzije, socijalna davanja, finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja, apsolutni je prioritet, i biće redovno servisirane, kako u dosadašnjem, tako i u narednom periodu.

Doći će do pada planiranog BDP-a

POBJEDA: Kolika je opasnost da uđemo u recesiju?

PAUNOVIĆ: Shodno dosadašnjim projekcijama, u zemljama u okruženju, ali i širom svijeta, očekuje se pad ekonomije u odnosu na prošlu godinu, odnosno ulazak u recesiju. Crna Gora, kao mala i otovorena ekonomija, u prethodnom periodu je ostvarila visoke stope ekonomskog rasta, u značajnoj mjeri zahvaljujući snažnom investicionom ciklusu i izuzetnim rezultatima u oblasti turizma, te je posebno izražena osjetljivost na eksterne šokove i dešavanja u okruženju.

Imajući u vidu značajan pad ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori koja se predviđa u drugom kvartalu ove godine, kao i neizvjesnost kada je u pitanju oblast turizma, realno je za očekivati da inicijalne projekcije neće biti ostvarene i da će biti revidirane uz pretpostavku ostvarenja realnog pada BDP-a. Međutim, upravo svim do sada dizajniranim mjerama Vlade usmjerenim na podršku privredi, pokušavamo da taj pad ublažimo u najvećoj mogućoj mjeri. Sa druge strane, očekuje se da će negativan efekat pandemije na svetsku ekonomiju biti jednokratan, te je realno za očekivati da će crnogorska ekonomija ući u oporavak i imati pozitivan trend ekonomskog rasta već u 2021.