U okviru konsultacija sa javnošću u pripremi godišnjeg Programa rada koje je pokrenula Vlada, Institut za medije Crne Gore (IMCG) je dostavio prijedlog da se usvoji Strategija medijske i informacione pismenosti Crne Gore sa pratećim Akcionim planom za 2021. godinu. Prijedlog se uklapa u četvrti prioritet iz koncepta Programa „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“.

“IMCG se aktivno samostalno i u Nacionalnoj koaliciji za medijsku pismenost već četiri godine zalaže za uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve srednje i osnovne škole u Crnoj Gori, a ne samo gimnazije, u kojima je izborni predmet od 2009. godine”, kazali su iz IMCG-a.

Dodaju da je ta okolnost mlade koji pohađaju gimnazije stavila u privilegovan položaj, iako je u XXI vijeku neophodnost za svu djecu i mlade da prepoznaju opasnosti koje dolaze sa digitalnih platformi i da ovladaju vještinama kritičkog promišljanja, što nudi koncept medijsko-informacione pismenosti.

“Problemi modernog doba koji ostavljaju ozbiljne posljedice na ukupno stanje u društvu su kampanje laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja, kojim obiluju medijske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska društva. Sami smo svjedoci polarizacije u društvu kojima doprinose pad profesionalnih standarda i društvene mreže”, piše u saopštenju.

Kako ističu, od 32 hiljade srednjoškolaca, čak 22 hiljade nemaju mogućnost da steknu vještine važne za ravnopravno učešće na tržištu rada, za učešće u demokratskim procesima i stvaranje otpornosti u odnosu na npr. dezinformacije, propagandu i manipulacije.

“Ovakvo okruženje je poseban problem za mlade, koji prema relevantnim domaćim i svjetskim istraživanjima provode i do 9 časova dnevno na raznim medijskim platformama. Zato je medijska pismenost danas minimum opšteg obrazovanja – kao i klasična pismenost. Pripreme za uvođenje ovog predmeta su sprovođene intenzivno. Nastavni plan i program za ovaj predmet već postoji, a u prethodnom periodu je obuku skoro tri stotine nastavnika osnovnih i srednjih škola. Održane su brojne radionice na ovu temu uz podršku Evropske unije, SAD i Velike Britanije i drugih donatora i sa tom praksom je nastavljeno”, rekli su iz IMCG-a.

Napominju da uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve škole u Crnoj Gori bio bi sistemski odgovor države na ozbiljan društveni problem koji se ne smije zanemarivati.

“Naša stručna procjena je da su već stvorene pretpostavke za realizaciju ove inicijative u školskoj 2021/22. godini. Za to je dovoljna samo odluka Ministarstva prosvjete i Vlade Crne Gore. Da bi njegovo uvođenje dalo pune efekte za unaprjeđenje stanja u društvu, ono mora biti praćeno usvajanjem sveobuhvatne Strategije čiji nosioci treba da budu Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija”.

Kažu da bi strategija i prateći Akcioni plan uključili i druge relevantne institucije, kao što su Ministarstvo pravde (iz perspektive inkluzije i borbe protiv govora mržnje i kriminaliteta), Ministarstvo unutrašnjih poslova (s ciljem sprečavanja nasilne radikalizacije i ekstremizama), Centar za bezbjednost na internetu, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, civilno društvo, itd. Ističu da ova inicijativa mora da obuhvati i Univerzitet, medije, roditelje i roditeljska udruženja, manjinske i grupe sa posebnim potrebama, biblioteke, lokalne samouprave, Agenciju za elektronske medije (AEM), itd, zbog čega je važno da se Vlada Crne Gore postavi na čelo ove inicijative.

“Prethodna vlast nije učinila pokazala dovoljno razumijevanja za ovu problematiku pa očekujemo puni senzibilitet prema izazovima našeg doba i hitnu reakciju Vlade koja će biti u korak sa vremenom”, zaključili su oni.