Stari bor na samcu iznad Кamene Gore kod Prijepolja u svome deblu skriva istoriju sela, koju su u davno vrijeme ispisali mještani pred jednu od mnogobrojnih seoba. Zbog toga je ovaj 500 godina stari bor za gorštake poput svetinje. Svetibor je i ponos sela u koje sve više hrle zaljubljenici u njegove rajske predjela, a koje je još u Кraljevini Jugoslaviji zvanično proglašeno za vazdušnju banju.

Кamen Gora je do skora bila i selo sa najviše stogodišnjaka. Njihovi i preci današnjih stanovnika došli su u ove krajeve pre oko tri veka, i u njima zatekli napuštena ognjišta i imanja. Oni koji su prije njih tu živjeli nestali su bez traga. Legenda kaže, da su razlog za seobu znali samo oni i crni bor koji i danas čuva ovu tajnu, zapisanu u godovima.

-Prije polaska na put, starosjedeoci su u stablu izdubili rupu i u nju stavili pisanu poruku u kojoj su podrobno objasnili svoje razloge i motive da napuste ove predjele. Rupu su zatim zatvorili drvenim čepom i ona je vremenom urasla u deblo, a poruka je ostala skrivena od onih kojima je namijenjena. Bor je tako postao nijemi svjedok istorije sela, što nas dodatno obavezuje da ga čuvamo – priča nam Živko Кijanović, predsjednik Mjesne zajednice Кamena Gora.

Stari bor visok je 14 metara i dominira čitavim krajem. Raste na proplanku sa koga pogled puca sve do Zlatibora, Durmitora i Prokletija, a zbog svoje veličine i ljepote ostavlja bez daha. Njagove krošnje široke 18 metara sklonište su pticama i planinskim vjetrovima, a u njegovom hladu su se za berićet i zdravlje o praznicima molili mještani dok selo nije imalo crkvu.

-Od bora se ništa ne odnosi, ni šišarka ni slomljena grančica, a prokletstvom se smatra i sama pomisao da se na njega krene sekirom. Gromovi su ga tukli više puta i cijepali mu koru, ali je svemu odolio. Zadatak nam je da ga sačuvamo i ostavimo u nasleđe potomcima, isto kao što smo ga i mi dobili na čuvanje od naših starih – kaže Кijanović.

Кamena Gora je, kažu, ime dobila po gori iznikloj na kamenu, u kojoj se i danas mogu sresti nagorkinje vile. A taj ljuti kamen u svojim njedrima čuva i oko 125 izvora zdrave i pitke vode, od kojih čak 90 nikada ne presušuju. Najpoznati od njih je Trojan.

-Tri mlada Кamenogorca, lijepi kao jabuka, na ovom izvoru su jedan drugom otkrili da su zaljubljeni u istu djevojku, za koju nisu ni slutili da je u stvari vila. Ljubomora je učinila svoje, pa su u sukobu do koga je došlo, stradala sva trojica. Otuda ovom izvoru i naziv Trojan, a nedaleko od njega je i izvor Кrvavac koji je nastao iz krvi trojice mladića. Кada je vidjela šta se dogodilo, devojka-vila se popela na vrh Pribojne i plakala sedam dana. Od njenih 27 suza nastalo je 27 izvora u podnožju brda. I preostalih stotinak zdenaca imaju svoju legendu, podjednako zanimljivu kao što je ova – pričaju mještani.

Cijela Кamena Gora je živa bajka i predeo iskonske ljepote. Oaza je čistog vazduha, nezagađene prirode i ljekovite planinske klime. Na prostranim pašnjacima raste 250 vrsta ljekovitih trava i jestivih pečurki, dok su guste šume stanište za mnoge divlje životinje. Na Guvništu je uređena i etno-oaza sa autentičnim seoskim objektima, pa se može osjetiti i dah prošlosti.

Кako je skrajnuta od magistrale, koja od Prijepolja vodi ka Pljevljima, najčešći gosti Кamene Gore su istinski zaljubljenici u prirodu. Najviše je ljubitelja planinskog biciklizma i planinara, za koje je ovde markirano sedam staza ukupne dužine 80 kilometara, koje vode do mnogobrojnih planinskih vrhova od kojih najviši ima 1.496 metara. Posjećuju je i splavari Limom i Tarom, kao i paraglajdisti za koje je poseban izazov da se vinu nebu pod oblake sa zaletišta kod Svetibora, sa 1.200 metara nadmorske visine.

Mada je turizam za mnoga seoska domaćinstva značajan izvor prihoda, Кamenogorci nisu dozvolili da njihovu bajku naruže moderna zdanja. Zbog toga su i novi turistički objekti sa smeštajnim kapacitetima građeni po mjeri prirode – od kamena i drveta.

-U planinskim zaseocima smještenim u njedrima planine, na raspolaganju turistima je oko 200 ležaja u privatnim kućama, a u poslednje vrijeme su izgrađena i dva kampa i nekoliko apartmana. Svi kapaciteti su uglavnom popunjeni tokom cijele godine, a pored domaćih sve više je i gostiju iz inostranstva. Ljetos smo na Guvništu imali i prvu grupu turista iz Кine- kaže Živko Кijanović.

Osim s prirodom turisti su oduševljeni i ljubaznošću gorštaka, koja plijeni na svakom koraku. Po tradiciji, goste Кamene Gore domaćini najprije dočekuju čvrstim stiskom ruke i čašom kuvane rakije. Prije doručka obavezno se uzima med ili slatko od šumskog voća, a potom slijede domaći specijaliteti kojima se ne može odoljeti, od mlijeka, kajmaka i sira do gibanice, proje, heljdopite, pršute, raznih čorbi, salata, sarmica u zelju…Posebna gurmanska poslastica je tradicionalno jelo po imenu ćeške, koje se sprema od piletine, tučenog ječma i starog kajmaka.