U Crnoj Gori, iako im prijeti čak i kazna zatvora, trećina očeva ne plaća alimentaciju, odnosno ne daje novac za izdržavanje djece. I pored napora države da sistemski riješi taj alarmantan problem, roditelji uvijek moraju imati svijest da djeca moraju biti na prvom mjestu.

Neplaćanje alimentacije jeste krivično djelo. Napori države da doskoče ovoj problematici uvođenjem alimentacionog fonda i kaznenim mjerama poput zatvorske, kao da nemaju mnogo efekta. Istraživali smo šta najviše doprinosi sve većem broju dužnika, roditelja koji ne ispunjavaju svoje obaveze i ne plaćaju alimentacije na vrijeme. Jedna stavka, po mišljenju stručnjaka, može biti presudna..

Država još uvijek nema registar samohranih roditelja, a prema posljednjim podacima Monstata ima ih oko 14 000, od kojih je 11 000 majki koje žive sa jednim ili više djece. Iznos najmanje alimentacije za izdržavanje djeteta u poslednjih 10 godina se ne mijenja i iznosi oko 70e. Uprkos tome, jedna trećina očeva ne plaća novac na osnovu izdržavanja djece, iako im prijeti zatvorska kazna.

„U suštini to na njih ne djeluje, i mislim da je suština malo drugačija. N radi se ovdje o finansijama, nego taj otpor i potreba za osvetom bivšem supružniku, jer u toku razgovora uglavnom čujem te rečenice, ne dam njoj novac ili neće ona trošiti moj novac, ići ću u zatvor ali njoj ne dam novac. I ta mržnja prema bivšem supružniku zna da potraje baš dugo“, objašnjava advokatica Aleksandra Aničić.

Očevi uglavnom ne misle tako, smatraju da iako njihova prava ne mogu da nadjačaju prava majke, njihova borba, u javnosti se nerijetko potcjenjuje.

„Ja nemam nikakva prava, samo da plaćam alimentaciju, očigledno očevi samo za to i služe, da plaćaju alimentaciju, da finansijski služe. Apelujem na sve očeve da se bore za svoju djecu, ako treba i život za njih da daju“, kaže Aleksandar Bakić, otac.

U 2023. godini od ukupno 23 osuđujuće presude, u samo dvije okrivljena lica osuđena su na kazne zatvora od po 2 i 5 mjeseci. Od početka godine Osnovni sud u Podgorici je donio ukupno 8 osuđujućih presuda za krivično djelo nedavanje izdržavanja. Struka kaže da samohrani roditelji, u najvećem broju majke, ne žele da prijave očeve svoje djece jer se plaše posljedica koje mogu loše uticati na razvoj djeteta.

„Uglavnom izbjegavaju, posebno te krivične prijave, i ne samo to, izbjegavaju i pred javnim izvršiteljem da pokušaju u prinudnoj naplati da naplate to što im se duguje“, navodi Aničić.

Država je 2022. godine usvajanjem zakona o privremenom izdržavanju djece, uvela alimentacioni fond koji omogućava lakšu naplatu sredstava na osnovu sudskih presuda. Centrar za socijalni rad donosi rješenje na osnovu kojeg država pruzima dug roditelja koji nije platio alimentaciju i time pomaže samohranim roditeljima u ostvarivanju njihovih prava.

„Želim da iskoristim ovu priliku i da ohrabrim sve korisnike privremenog izdržavanja da prosto budu dio tog sistema, jer je državi zaista cilj da zaštiti djecu, da zaštiti samohrane roditelje, i mislim da zaista uspijevamo u tome jer je ovo jedan zakon sa najboljim efektima barem u zadnje dvije godine“, ističe Ana Raičević iz Ministarstva finansija.

Ipak, pored napora države da sistemski riješi ovaj gorući problem, roditelji i pojedinačno uvijek moraju imati svijest o interesu djeteta koji mora biti na prvom mjestu.

„Sa druge strane, moramo mnogo raditi na promjeni svijesti o obavezama i pravima roditelja i molimo roditelje, uvijek sebi da postavimo pitanje šta je u najboljem interesu naše djece, da im pružaju s jedne strane ljubav i sa druge starne da poštuju sudske presude“, kaže Dejana Ponoš iz Udruženja Roditelji.

Obaveze i prava roditelja jasno su definisana. Osveta ili neodgovosrnost mogu biti motivi, ali na kraju, zakon je za sve isti i mora se poštovati. Ono što najčešće zaboravljamo je ono najbitinije a to je zaštita i prava djeteta. Zato stručnjaci apeluju da budemo odgovorni roditelji i obezbijedimo djeci osnovna prava, a na prvom mjestu to je pravo na bezbrižno djetinjstvo.