U Crnoj Gori bi, zbog pandemije koronavirusa, između devet hiljada i 20 hiljada građana moglo upasti u siromaštvo, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da bi efekat mogao biti i gori ako kriza potraje.

Viša ekonomistkinja SB, Trang Van Ngujen, kazala je agenciji Mina-business da bi, u slučaju da se desi drugi talas pandemije i slična situacija ponovi do kraja godina, efekat mogao biti mnogo gori ako ne bude nikakvih Vladinih politika.

„Sve to sugeriše da bi nivo siromaštva mogao da se vrati na nivo koji je u Crnoj Gori bio prisutan 2013. godine, čime bi se potpuno poništio sav napredak koji je ostvaren na tom polju“, rekla je Ngujen komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na siromaštvo na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim na siromaštvo odnose se na oblast fiskalne politike, finansijskog sektora, tržišta rada i socijalne zaštite.

Ngujen je saopštila da su u SB procijenili da bi prihodi jednog domaćinstva u prosjeku mogli da se smanje pet do deset odsto, u zavisnosti od toga koliko će kriza sa pandemijom trajati.

Najugroženije manjine i porodice sa velikim brojem djece

Na pitanje da li postoje neke posebne ciljne grupe u Crnoj Gori kojima više prijeti rizik od siromaštva, Ngujen je odgovorila da se može očekivati da to budu grupe koje pripadaju etničkim manjinama, porodice sa velikim brojem djece i čiji članovi rade u neformalnom sektoru, kao i porodice u kojima je prisutan nizak nivo obrazovanja. Tu ima i kategorija kao što su stariji ljudi i osobe sa invaliditetom, koji su ranjive grupe.

Prema njenim riječima, ima tu još nekih grupa iz sektora koji su posebno pogođeni krizom, kao što su radnici koji će ostati bez posla, odnosno zaposleni koji su radili samo pola radnog vremena, ili mlađi i manje iskusni radnici.

Na pitanje šta je crnogorska Vlada preduzela kako bi smanjila rizik od siromaštva, Ngujen je odgovorila da je u početnoj fazi fokus bio da se zaštiti ekonomija i privreda i da se pruži podrška firmama kako bi se sačuvala radna mjesta.

„U ciju podrške prihodima domaćinstava, Vlada je već preduzela neke mjere kao što su isplate penzionerima i udvostručene subvencije za račun za električnu energiju, ali ako se kriza produži vjerovatno će se javiti potreba da se razmotre dalje mjere podrške sa prihodovne strane koje bi morale da budu ciljane“, smatra ona.

Ocijenila je i da je bitan i sektor obrazovanja, jer ako dođe do produženog poremećaja u sektoru obrazovanja ili opšteg obrazovanja to može dodatno da proširi i poveća jaz između većeg dijela djece i djece iz osjetljivih ugroženih grupa.

Jako su, smatra, bitni napori Vlade da se smanji uticaj krize na gubitak radnih mjesta, jer se time onda smanjuje i mogućnost da više ljudi završi u siromaštvu.

Razmotriti mogućnost proširenja socijalne pomoći i zaštite

„Treba razmotriti i mogućnost proširenja obuhvata postojećih programa socijalne pomoći i socijalne zaštite. Crna Gora već ima niz dobro ciljanih mjera socijalne pomoći. Tu je materijalno obezbjeđenje porodice, takozvani MOP, sa značajnom pokrivenošću i uz određene fiskalne resurse on bi se možda u limitiranoj mjeri mogao proširiti da obuhvati još jedan dio stanovništva“, poručila je Ngujen.

Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoji i socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi bilo relativno lako uvesti izmjene privremenog karaktera u sistem socijalne zaštite, uz pažljivo razmatranje fiskalnih troškova.

Kako je objasnila, u doba krize, kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, smanjuje se ekonomska sigurnosti i dolazi do smanjenja srednje klase, što nije dobro za održivi društveni razvoj, ali kako ocjenjuje CG ima solidnu srednju klasu.

U regioni petina stanovništa već živi u siromaštvu

Kada je u pitanju uticaj Covid-19 na siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana, Ngujen je odgovorila da će se velike posljedice osjetiti na prihode stanovništva.

„Prihodi će pretrpjeti jak udarac posebno u sektorima koji budu najteže pogođeni krizom, a gubitak prihoda znači da će i veći broj stanovnika biti izložen siromaštvu. Čak i prije krize smo procijenili da otprilike jedna petina stanovništva u regionu živi u siromaštvu“, rekla je Ngujen.

Prema njenim rječima, sa jedne strane postoje porodice koje su već siromašne i koje zavise od prihoda koje imaju sedmično ili svakodnevno i oni će biti posebno pogođeni krizom.

„Sa druge strane, imate porodice koje su blizu siromaštva. One nijesu prije krize bile siromašne, ali se oslanjaju na neka manje sigurna zaposlenja ili čak zaposlenje u neformalnom sektoru, pa im sada sa ovom krizom prijeti potpuna opasnost da pređu u kategoriju siromašnog stanovništva“, tvrdi Ngujen.

Ona je poručila da će najvjerovatnije doći i do smanjenja iznosa doznaka koje se uplaćuju iz inostranstva.

„Milioni ljudi iz ovog regiona rade u Evropi i šalju novac kući i vjerovatno će to sada biti pogođeno krizom“, dodala je Ngujen.

SB je u bilješkama procijenila da bi na Zapadnom Balkanu, da vlade nijesu uvele određene mjere, Covid-19 kriza otjerala najmanje 400 hiljada ljudi u siromaštvo, a ako potraje duže čak i 950 hiljada u periodu od juna do avgusta.

„Imajući u vidu dalju neizvjesnost i drugi talas pandemije, situacija bi mogla biti još gora. Države su već preduzele određene korake i konkretne mjere, a osim toga i civilni sektor i međunarodne organizacije bi mogle da ulože dodatne napore da se pojedine praznine, kada je u pitanju pružanje socijalnih usluga, popune“, zaključila je Ngujen.