Foto: Pixabay –

Školska infrastruktura u Crnoj Gori suočava se s brojnim izazovima koji značajno utiču na kvalitet obrazovanja i uslove u kojima se ono odvija. Jedan od najvažnijih izazova je situacija u kojoj su neke škole preopterećene, dok se u drugima bilježi pad broja učenika, navodi se u Strategiji reforme obrazovanja od 2025 do 2035 godine, koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Ističu da trenutno postoje ogromne razlike između ponude i potražnje za obrazovnom infrastrukturom.

„Prema Analizi sektora obrazovanja, 13% osnovnih škola u Crnoj Gori upisuje skoro 70% svih učenika, dok 87% osnovnih škola karakteriše rad s manjim odjeljenjima, često sa manje od 28 učenika po odjeljenju, pa tako raspolažu s viškom prostora. Situacija je slična i u srednjem obrazovanju, 33% škola radi iznad kapaciteta i u njih se upisuje više od polovine svih učenika. Preostalih 67% učenika upisuje škole u kojima je veličina odjeljenja u okvirima ili ispod standarda (podaci iz Analize sektora obrazovanja, 2019). Ovim problemom posebno su pogođene škole u centralnom i južnom regionu, pa se nastava u njima često organizuje u tri ili više smjena. Skoro sve primorske opštine bilježe porast broja učenika u osnovnim školama. Kapacitet ustanova za rano i predškolsko vaspitanje značajno se poboljšao u posljednjoj deceniji, baš kao i upis u iste, ali je potrebno obezbijediti više kapaciteta kako bi se osiguralo dalje i neophodno povećanje upisa. Kapaciteti predškolskih ustanova nisu dovoljni, a grupe su često veće od predviđenih normativa“, navodi se u Strategiji.

Neravnomjeran razvoj školske infrastrukture, kako ističu, podstiče i nastavlja da bude pod uticajem unutrašnje migracije stanovništva, koja nije praćena adekvatnim infrastrukturnim promjenama.

„Procesi izgradnje novih obrazovno-vaspitnih objekata su spori, a potreba za obrazovno-vaspitnom infrastrukturom često se zanemaruje prilikom prostornog planiranja stambenih područja. Trenutno nema problema s nedostatkom infrastrukture za tehničko i stručno obrazovanje. Mrežu škola koje realizuju programe stručnog obrazovanja čine ukupno 43 škole u svim opštinama Crne Gore. Postojeća mreža škola omogućava upis svih učenika koji žele da nastave školovanje nakon završene osnovne škole. Stručne škole se, s druge strane, suočavaju sa evidentnim nedostatkom opreme i resursa za učenje, naročito onih koji su neophodni za praktičnu nastavu, dok nastavnici nisu dovoljno pripremljeni za rad u specijalizovanim kabinetima. Kvalitet postojeće školske infrastrukture čest je problem u mnogim školama, a nedostatak odgovarajuće opreme i materijala za nastavu i učenje utiče na kvalitet obrazovanja. MPNI i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori trenutno sprovode funkcionalnu analizu školske infrastrukture širom Crne Gore [1]. Ova analiza podrazumijeva ocjenu usklađenosti sa standardima gradnje, kao i zahtjevima u pogledu kurikuluma, mjerama inkluzivnosti i osnovnim funkcionalnim uslovima, kao što su popunjenost/iskorišćenost prostora i kapaciteta,vodosnabdijevanje, sanitacija i higijena, energetska efikasnost i pristupačnost objekata djeci sa smetnjamau razvoju. Ova studija će pružiti važne osnovne informacije koje će pomoći da se utvrde potrebe za ulaganjem. Prva faza ove studije koja se sastojala od pilotiranja metodologije u 40 škola već je završena, a druga faza u toku“, navodi se u Strategiji.

Školama nedostaje oprema i didaktički materijali

Objašnjavaju da mnogim školama nedostaju didaktički materijali, dobro opremljene radionice i specijalizovani prostori za saradničke aktivnosti, prijem roditelja ili rad mentora. Osnovni namještaj je često neadekvatan, a didaktička oprema, uključujući i pomoćne tehnologije, je zastarjela ili ne postoji.
“ Prostorije u jednom dijelu škola, a posebno učionice i prostorije za odvijanje praktične nastave neophodno je adaptirati kako bi se postiglo povećanje osjećaja pripadnosti kod učenika, kroz ostvarivanje uslova koji podržavaju istraživačko i interaktivno učenje. Takođe, u nekim slučajevima i obezbjeđivanje osnovnih uslova za odvijanje nastave, posebno u dijelu bezbjednosti, što će se postići, u prvom redu, kroz rekonstrukcije podnih površina, nabavku novog namještaja i rekonstrukciju elektro mreže u pojedinim školama“, kažu iz MPNI.

Škole često nisu adekvatne ni opremljene da omoguće i podstaknu inkluziju, ukazuju iz tog resora.

„Takođe, smatra se da su škole nedovoljno otporne na očekivani uticaj klimatskih promjena. Član 17 Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđa produženi boravak i jutarnji boravak. U zavisnosti od kapaciteta kojima raspolažu, škole organizuju produženi boravak za učenike prvog razreda, a izuzetno i za učenike drugog razreda. Za to vrijeme učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole. Škole su u obavezi da obezbijede jutarnji boravak za učenike prvog razreda. Produženi boravak mogu da organizuju i pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom. Međutim, upravo zbog ograničenih kapaciteta, posebno u centralnoj i južnoj regiji, najveći broj škola nije u mogućnosti da organzuje pomenute usluge“, piše u dokumentu.