Foto: Pixabay-

Zarade crnogorskih državnih tužilaca kreću se od 1.200 do 3.515 eura, pokazuju podaci dostupni sa sajtova tužilaštava i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Advokat Veselin Radulović ističe da je nesporno da tužioci nisu adekvatno plaćeni za posao koji rade, navodeći da svaki zahtjev za povećanje plata u tužilaštvu i cijelom pravosuđu, kao i generalno za poboljšanje uslova rada, smatra opravdanim.

Prosječna zarada u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) je oko 2.700 eura, u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) oko 2.500, u višim tužilaštvima oko 1.900, a u osnovnim tužilaštvima (ODT) oko 1.600 eura. Prosječna zarada rukovodilaca osnovnih državnih tužilaštava iznosi oko 2.100 eura.

Obim posla, nedostatak tužilaca, izrazito niske zarade službenika, ali i tužilaca početnika, te koeficijenti složenosti posla koji su danas niži nego prije osam godina, neki su od razloga zbog kojih je Sindikalna organizacija Državnih tužilaštava prije dva dana najavila da će, ukoliko zarade zaposlenima u tužilačkoj organizaciji ostanu na sadašnjem nivou, bez uvećanja koeficijenata, razmotriti inicijativu za stupanje u štrajk.

– Posebno ističemo da će i nakon najavljenog uvećanja zarada većina državnih službenika i namještenika u državnim tužilaštvima ostvarivati minimalnu zaradu u iznosu od 600 eura, na koji način će se izjednačiti i sa zaradama zaposlenih na kiosku, u kladionicama, higijeničara itd., čiji radni zadaci, uvažavjući sva zanimanja koja postoje u državi, ne zahtijevaju isti značaj, ekspeditivnost i odgovornost – kazali su predsjednik Sindikalne organizacije Državnih tužilaštava Nemanja Bulatović i predsjednik pravnog tima Almin Hodžić.

Upozorili su da ovako niske zarade državnih tužilaca imaju demotivišući efekat i čine ovu profesiju neprivlačnom za potencijalne kandidate.

Advokat Veselin Radulović ističe da je nesporno da tužioci nisu adekvatno plaćeni za posao koji rade, navodeći da svaki zahtjev za povećanje plata u tužilaštvu i cijelom pravosuđu, kao i generalno za poboljšanje uslova rada, smatra opravdanim. On za „Dan“ kaže da je nesporno i da tehnički i prostorni kapaciteti nisu na onom nivou koji bi bio potreban i neophodan za njihove bolje rezultate, ali smatra da je ključna stvar u tome da ovakvi zahtjevi treba da budu adresirani ka onom ko je nadležan da ih ispuni, a to je izvršna vlast.

– Nijedna izvršna vlast – ni ova aktuelna, ni one koje su joj prethodile, a ni one prije 30. avgusta 2020. godine – nije pokazala volju da te uslove obezbijede i da na taj način obezbjedi da dođemo do tužilaštva i pravosuđa ukupno koje će biti profesionalno i koje će građanima moći da pruži pristup pravdi. Međutim, to izvršnoj vlasti ne ide u korist. Oni sasvim sigurno procjenjuju da bi na taj način bili ugroženi i njihovi interesi. Loše je što svaka izvršna vlast ima indolentan odnos prema potrebama pravosuđa, dok, sa druge strane, veoma otvoreno pokazuju želju da politički imaju kontrolu nad tužilaštvom i sudstvom – ocijenio je Radulović u izjavi za „Dan“.

Dok god je stanje takvo, kako je zaključio, a i dok se pravosuđe ne ujedini u tim svojim zahtjevima stanje se neće poboljšati.

Zahtjeve ispostaviti sa ultimatumom

Radulović smatra da parcijalno traženje većih zarada, posebno kroz najave obustave rada ili štrajka, nije najbolje rješenje, te da bi pravosuđe trebalo da bude jedinstveno po tom pitanju.

– Mislim da će to samo dovesti do povećanja onih problema kojih je već previše u pravosuđu – odugovlačenja sudskih postupaka, potrebe za mijenjanjem zakonskog okvira koji bi spriječio brojne zloupotrebe kojima svjedočimo. Mislim da bi pravosuđe trebalo jedinstveno da nastupi prema aktuelnoj vladi i da te zahtjeve ispostavi i sa jednom vrstom ultimatuma – rekao je Radulović.

Prema podacima koje je analizirao „Dan“, najveću zaradu za septembar, u iznosu od 3.515 eura, primila je specijalna državna tužiteljka Sanja Jovićević. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u septembru je zaradio 3.265 eura.

Zarade njihovih kolega u SDT-u u septembru kretale su se od 1.517 eura do 2.872, koliko je iznosila zarada specijalne tužiteljke Nataše Bošković. Izuzetak su suspendovani specijalni tužioci Lidija Mitrović i Saša Čađenović, koji su primili 1.474, odnosno 1.407 eura.

Koliko je vrhovni državni tužilac Milorad Marković primao na toj funkciji nije poznato, s obzirom da dokument sa spiskom javnih funkcionera i njihovim zaradama na sajtu VDT-a vodi na drugi link, a taj podatak nije dostupan ni u njegovom imovinskom kartonu, jer ga je podnio po stupanju na dužnost, prije primanja prve zarade. U vanrednom izvještaju koji je podnosio nije naveo podatak o zaradi. Njegova zamjenica i državna tužiteljka za vezu sa Eurodžastom Jelena Đaletić lani je prosječno zarađivala 2.600 eura mjesečno.

Rukovodilac podgoričkog Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica u januaru je primila platu u iznosu od 2.530 eura, dok rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Katarina Kljajević mjesečno zarađuje oko 2.600 eura.

Rukovodiocima osnovnih tužilaštava plate su se lani kretale od 2.050 do 2.600 eura, a neki od tih iznosa su i sa uračunatim naknadama, dežurstvima i ostalim primanjima u vezi sa radom. Znatan broj tužilaca osnovnih državnih tužilaštava ima plate od 1.200 do 1.500 eura.