Tri pacijenta odbijena su za transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, u Minisku, jer nijesu dobrog zdravstvenog stanja. Oni imaju zdravstvene komplikacije koje im je izazvala dugotrajna dijaliza.

To su podaci koje bilježi NVO ,,Pravo na život“, koja zastupa prava ovih pacijenata. Predsjednica ove organizacije Irena Čabarkapa kazala je Pobjedi da bilježe slučajeve pacijenata koji i ne pokušavaju da uđu u proces transplantacije, jer su svjesni da im je zdravlje narušeno za taj poduhvat.

Država od ljetos finansira transplantacije u Minsku, te su, prema podacima Čabarkape, do sada obavljene kod tri pacijenta. Petoro je na listi čekanja u Bjelorusiji i mogu da budu pozvani na ovu intervenciju svakog trenutka.

Statistika koju ima ova NVO pokazuje da je od 2019. godine u Bjelorusiji operisano 25 pacijenata, među njima su oni koji su sami snosili troškove operacije.

Godinama su pacijenti apelovali na nadležne da im se hitno omoguće besplatne transplantacije bubrega, jer im dijaliza uništava zdravlje, ali nijesu naišli na pozitivne reakcije. Od sredine jula prošle godine država je pristala da finansira kadaveričnu transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, a takva odluka je uslijedila nakon protesta pacijenata koji su zaprijetili nadležnima da će, ukoliko im se ne omogući put do Minska na transplantacije, odbiti terapije koje ih održavaju u životu – dijalize, te da će dovesti život u opasnost. Nadležni su nakon toga pokrenuli procedure, provjerili uslove u kojima se obavljaju transplantacije u Minsku, te je ubrzo prvi pacijent prihvaćen i obavljena mu je transplantacija. Međutim, nijesu svi, kako su tada poručivali pacijenti, imali tu sreću, da su dobrog zdravstvenog stanja koje je uslov za obavljanje ove vrste transplantacije.

– Hitno je potrebno unaprijediti sistem transplantacija i povećati broj dostupnih donora – poručuje predsjednica NVO ,,Pravo u novi život“ Irena Čabarkapa.

Problemi

Podaci Kliničkog centra pokazuju da je na hroničnom programu hemodijalize u Crnoj Gori 230 bolesnika, koji se liječe metodom zamjene bubrežne funkcije u 12 centara za hemodijalizu širom zemlje, dok se na listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega nalazi 65 pacijenata koji nemaju živog srodnog davaoca bubrega.

Čabarkapa najavljuje da će u narednom periodu NVO ,,Hrabro u novi život“ podnijeti inicijativu za proširenje liste mogućih donora s ciljem povećanja dostupnosti organa za transplantaciju.

-Nedostatak donorskih organa jedan je od ključnih izazova u transplantacijskoj medicini, a proširenje baze potencijalnih donora može značajno poboljšati ishode liječenja pacijenata kojima je transplantacija jedina opcija za preživljavanje. Jedan od ključnih segmenata inicijative odnosi se na proširenje srodničke liste donora, kako bi pravo na donaciju organa imali ne samo članovi najuže porodice, već i srodnici iz šireg porodičnog kruga, kumovi i bliski prijatelji. Ovim proširenjem omogućila bi se veća fleksibilnost u pronalaženju kompatibilnog donora, čime bi se povećale šanse za uspješnu transplantaciju – pojasnila je Čabarkapa.

Obrazložila je da bi ta inicijativa podrazumijevala da se može primijeniti princip ukrštene (cross-over) transplantacije, koji bi omogućio razmjenu organa između parova donora i recipijenata koji nijesu međusobno kompatibilni.

-Na ovaj način, ako potencijalni donor nije kompatibilan sa svojim srodnikom ili prijateljem, mogao bi učestvovati u programu razmjene sa drugim parovima u sličnoj situaciji, čime bi više pacijenata dobilo odgovarajući organ. Ovaj model se već uspješno primjenjuje u mnogim zemljama i pokazao je značajne rezultate u povećanju broja transplantacija. Proširenje liste donora i uspostavljanje programa ukrštene transplantacije predstavljaju važan korak ka efikasnijem i humanijem transplantacijskom sistemu – navela je ona.

Ova inicijativa, kako dodaje, može doprinijeti povećanju dostupnosti organa, povećanju broja uspješnih transplantacija i, što je najvažnije, spašavanju ljudskih života.

Otežani pregledi

Čabarkapa navodi da proces dijalize i program transplantacije nijesu jedini izazovi s kojima se bubrežni pacijenti suočavaju, te ističe da su problem i specijalistički pregledi na koje dugo čekaju. Ona je podsjetila da je postignut dogovor sa Kliničkim centrom Crne Gore o ubrzanju zakazivanja pregleda, ali da to još nije zaživjelo u praksi. Pacijenti su se, prema njenim riječima, žalili da često na specijalističke preglede čekaju satima što dodatno iscrpljuje njihovu već narušenu fizičku i psihičku snagu.

Čabarkapa navodi da su pacijenti zbog svega primorani da idu na specijalističke preglede u privatne klinike, što im je veliki finansijski teret.

Objasnila je da pacijenti s bubrežnim oboljenjima moraju redovno pratiti svoje zdravstveno stanje kod specijalista kao što su kardiolog, endokrinolog i ortoped i da su srce i kosti među najčešće pogođenim organima kod osoba s bubrežnom insuficijencijom, a dugotrajno čekanje na preglede, koje često traje dva do tri mjeseca, može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje.

Ukazala je i na činjenicu da pacijenti teško dolaze do pregleda radiologa, odnosno da još nije postignut dogovor sa radiološkom službom kako bi se to riješilo.

-Radiološka ispitivanja igraju ključnu ulogu u praćenju progresije bubrežnih bolesti i komplikacija koje mogu nastati. Pravovremeni ultrazvučni, CT i MRI pregledi mogu značiti razliku između stabilizacije bolesti i razvoja komplikacija koje ugrožavaju život pacijenata – rekla je Čabarkapa.

Neophodno je, prema njenim riječima, pronaći efikasnije modele organizacije kako bi se skratilo vrijeme čekanja i olakšao pristup zdravstvenoj zaštiti.

Istakla je da pacijentima fali kontinuirana psihološka podrška tokom procesa dijalize, jer ova faza donosi brojne emocionalne izazove…

Čabarkapa je pohvalila rad nefrologa u Crnoj Gori koji, prema njenim riječima, zaslužuju posebno priznanje.

-Njihova posvećenost i spremnost da pomognu pacijentima čak i izvan radnog vremena značajno doprinosi kvalitetu brige o oboljelima. Takođe, ključni ljekovi za pacijente s bubrežnim bolestima sada su dostupni u apotekama, a ukoliko ih u određenom trenutku nema, brzo se nabave – navela je Čabarkapa.

Jedan pacijent koji je u stanju moždane smrti spašava sedam života

Direktor Klinike za nefrologiju u KCCG dr Elvir Mučić najavio je da planiraju intenziviranje kampanje, angažovanjem šire društvene zajednice, u cilju podizanja svijesti građana o očuvanju bubrežne funkcije, ali i o važnosti donacije organa u stanjima moždane smrti.

-Od jednog pacijenta koji je u stanju moždane smrti donacijom organa može se spasiti čak sedam života – rekao je on.

Istakao je da u Kliničkom centru nikada nije postojao problem čekanja na liječenje hemodijalizom, da svi pacijenti koji su kandidati za tu vrstu liječenja odmah je i dobijaju, te je ukazao na značaj prevencije bubrežnih bolesti.

-Najbolja zaštita od bolesti bubrega je prevencija, koja uključuje redovne kontrole krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, adekvatan unos tečnosti, smanjenje unosa soli i smanjenje tjelesne težine – kazao je on.