Sukob Rusije i Ukrajine ulazi u četvrtu godinu. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se odrekne predsjedničke funkcije, ako bi to značilo mir u Ukrajini ili članstvo u NATO-u. Kremlj saopštava da niko nikad neće prodati Krim i četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija pripojila. Specijalni izaslanik Donalda Trampa Stiv Vitkof kaže da bi “Sporazum iz Istanbula” mogao da postane orijentir za zaključivanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije. 

RIA Novosti: SB UN danas glasa o nacrtu rezolucije o Ukrajini koji su predložile SAD

Savjet bezbjednosti UN glasaće danas o nacrtu rezolucije o Ukrajini koji su predložile Sjedinjene Američke Države, rečeno je za RIA Novosti iz stalne misije Kine, koja u februaru predsedava Savjetom bezbjednosti.

“Savjet će glasati o nacrtu rezolucije koji su podnijele Sjedinjene Države”, saopštila je diplomatska misija.

Odgovarajući nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN preslikava dokument Generalne skupštine UN koji su predložile SAD.

Kako su u subotu izjavile diplomate, SAD žele da Savjet bezbjednosti UN danas glasa o nacrtu rezolucije koja obilježava treću godišnjicu rata u Ukrajinu, prije nego što o istom tekstu bude glasala Generalna skupština sa 193 članice.

SAD su u četvrtak odbile da podrže tekst koji su pripremile Ukrajina i EU, a zatim su u petak predložile sopstveni nacrt rezolucije za glasanje u Generalnoj skupštini.

Rjapkov: Prepoznajemo napore SAD, ali ne želimo primirje bez dugoročnog rješenja

Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjapkov izjavio je da Moskva prepoznaje napore SAD, ali da nije prihvatljiv prekid vatre bez dugoročnog rješenja.

“Možemo sa dovoljnom sigurnošću prepoznati želju američke strane da se krene ka brzom prekidu vatre. Ali… prekid vatre bez dugoročnog rješenja je put ka brzom nastavku borbi i obnovi sukoba sa još težim posljedicama, uključujući posljedice po rusko-američke odnose. Mi to ne želimo”, poručio je Rjapkov, prenosi agencija Ria novosti.

Ukrajinski napad dronovima u Rusiji, požar u industrijskom postrojenju

Ostaci uništenih ukrajinskih dronova izazvali su požar u industrijskom preduzeću u Rjazanjskoj oblasti u Rusiji, izjavio je guverner regiona, koji se nalazi jugoistočno od Moskve.

“Prema preliminarnim informacijama, nema povrijeđenih, a materijalna šteta se procjenjuje”, napisao je guverner Pavel Malkov u objavi na Telegramu.

Malkov nije naveo koje je preduzeće zahvaćeno požarom.

Telegram kanal Baza, koji je blizak ruskim bezbjednosnim službama, izvestio je da su ukrajinski dronovi gađali rafineriju nafte u Rjazanju, koja je u vlasništvu kompanije “Rosnjeft”.

Za sada nema reakcije iz Ukrajinem, a Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi izvještaj Baze.

Specijalna operacija Rusije, kako Moskva zvanično već tri godine naziva napad na Ukrajinu, počela je 24. februara 2022. godine oko pet časova ujutru po kijevskom vremenu.

Prema Kancelariji UN za ljudska prava tokom sukoba je ubijeno ili povrijeđeno više od 40.000 civila.

Američki predsjednik Donald Tramp je saopštio da je Ukrajina izgubila 700.000 vojnika, o čemu svjedoče satelitski snimci SAD.

Ogromni su gubici i na ruskoj strani takođe u ljudstvu, ali ih Moskva ne iznosi. Tramp je krajem prošle godine iznio tvrdnju da je Moskva izgubila u ratu 600.000 vojnika.

Ukrajina je 6. avgusta prošle godine pokrenula ofanzivu unutar granica Rusije u oblasti Kurska.

Procjenjuje se da je u Ukrajini bilo 3,7 miliona interno raseljenih lica, dok je još 6,9 miliona Ukrajinaca potražilo utočište i azil van zemlje, od čega 6,3 miliona u Evropi.

Sedam dana od Minhenske konferencije, međunarodna politika se radikalno promijenila. Sjedinjene Američke Države i Rusija su počele da približavaju svoje stavove, Evropska unija je ostala sama u svojoj podršci Ukrajini, a sam Kijev pokušava da nađe svoje uporište.

Pregovori predstavnika SAD i Rusije koji su počeli u Rijadu 18. februara nakon dolaska Donalda Trampa na mjesto predsjednika predstavljaju početak procesa koji bi mogao da dovede do mira i okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskoga rata.

Telefonski razgovor predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa snažan je signal da će dvije zemlje pokušati da riješe postojeće probleme dijalogom. Očekuje se i susret dvojice predsjednika.

Tramp traži od Kijeva da potpiše sporazum o prirodnim resursima kao nadoknadu za pomoć koju su SAD pružale tokom rata.