Foto: Pixabay –

Više od trećine naoružanja koje je oduzeto tokom 2023. godine bilo je u ilegalnom posjedu, a premijer Milojko Spajić najavio je sinoć pojačane kontrole i drakonske kazne za ljude koji ga i dalje posjeduju, ako ga dobrovoljno ne predaju u naredna dva mjeseca.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) navedenim u redovnom godišnjem izvještaju, policija je tokom 2023. od građana oduzela 403 komada vatrenog oružja, od kojih je u ilegalnom posjedu bilo 139.

Spajić je najavio reviziju dozvola za držanje oružja, poboljšanje kontrole osoba sa mentalnim oboljenjima koje policija evidentira za krivična djela nošenja oružja i nasilničkog ponašanja, akcije “od sjutra” na suzbijanju nelegalnog naoružavanja, ukidanje privatnih sportsko-streljačkih organizacija, brzo popunjavanje policije novim i eventualno penzionisanim kadrom, kao i pomoć NATO-a u sprovođenju nekih od ovih mjera.

“Ukoliko ljudi koji posjeduju nelegalno oružje u tom roku ga vrate, biće bez zakonskih posljedica. Međutim, ko ne vrati, biće drakonski kažnjen. Poslije tog roka, novi zakon stupa na snagu gdje će posjedovanje, a posebno nošenje, biti najdrakonskije kažnjeno”, rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Rekao je da prema tim ljudima “neće biti milosti”.

“Oni će završiti u zatvoru i nismo sigurni da će, uz drakonske norme, postati norma da se nelegalno oružje nosi. Ja to ne mogu da opravdam. Zakon će biti izričit i sudije će imati minimalne kazne koje su drastične. Lovačka društva će proći provjere. Moraće sve dozvole da obnove sa najstrožim kriterijumima. Sportsko-streljačke organizacije kojih je previše se često koriste za regrutovanje članova organizovanih kriminalnih grupa, da radikalizaciju ljude, da im dajemo mjesta gdje dogovaraju nabavku ilegalnog oružja – nismo ludi da to radimo”.

On je dodao da, prema njegovom mišljenju, privatne sportsko-streljačke klubove bi trebalo ukinuti, te da bi svi klubovi tog tipa trebali biti pod kontrolom države.

Nakon tragedije na Cetinju, u kojoj je smrtno stradalo dvanaest, a ranjene četiri osobe, Spajić je sinoć poručio da “imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon o oružju” i da će svi koji imaju oružje u legalnom posjedu proći “najveće provjere koje ima Evropa”.

“Ljudi koji imaju dozvole će imati rok do 1. januara 2026. da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije. Ko ne prođe, moraće da vrati oružje ili će se računati kao nelegalno. Bićemo najbeskompromisniji da ljudi koji žele da imaju oružje prođu najveće provjere koje ima Evropa”.

Cetinjanin Aco Martinović 1. januara ubio je dvanaestoro sugrađana, četiri teško ranio, da bi podlegao od povreda nakon što je pokušao da se ubije…

Da je neophodno dodatno pooštriti kaznenu politiku u pogledu držanja i nošenja oružja, mišljenja je i ministar pravde Bojan Božović. Pored toga, Božović je prije dva dana za “Vijesti” rekao i da je neophodno analizirati i “sve manjkavosti sistema u pogledu pružanja adekvatne psihološke i psihijatrijske pomoći u nadležnim ustanovama”.

Spajić je rekao da se niko ranije nije sjetio da baze podataka ljudi sa psihičkim poremećajima, takozvanom šifrom F, spoji sa podacima MUP-a.

“Zemlje NATO-a su spremne da nam pomognu. Oni imaju problem sa ljudima koji su bili u ratovima, a imaju tzv PTSD”.

ZAKON POOŠTREN NAKON ŠTO JE BORILOVIĆ SIJAO SMRT

Slične najave uslijedile su i prije dvije i po godine, kada je, takođe na Cetinju, Vuk Borilović iz legalnog lovačkog oružja usmrtio 10-ro komšija, među kojima i dva dječaka, a ranio još šest osoba.

U međuvremenu, u decembru prošle godine, usvojene su Izmjene i dopune Krivičnog zakonika (KZ). Tada je izvršena izmjena člana 403 na način da su odvojene radnje držanja i nošenja vatrenog oružja, njegovih djelova, municije i eksplozivnih materija.

Ujedno, prema novom KZ-u, sada je zaprijećena kazna za držanje oružja od tri mjeseca do tri godine, za razliku od prethodnog rješenja u kojem je za osnovni oblik bila propisana kazna zatvora od tri mjeseca.

Novim KZ-om za nedozvoljeno nošenje oružja predviđena je kazna zatvora od jedne do pet godina, a propisani su i teži oblici tog krivičnog djela.

Iz Evropske komisije, u Izvještaju za Crnu Goru koji je objavljen početkom novembra prošle godine, konstatovali su značajnu količinu ilegalnog oružja u prometu. Kako piše u tom dokumentu, tokom 2023. godine u Crnoj Gori evidentirano je 261 krivično djelo nezakonitog posjedovanja oružja i eksplozivnih materijala, sa ukupno 724 komada zaplijenjenog oružja.

“Ovo pokazuje značajnu količinu ilegalnog oružja u prometu, a broj zaplijenjenih komada oružja ostao je relativno stabilan u odnosu na prethodnu godinu”, piše u izvještaju i dodaje se da je crnogorski zakon o oružju potrebno dodatno uskladiti s pravnim propisima Evropske unije.

JOŠ DO 80.000 HILJADA NELEGALNIH “CIJEVI”

Prema podacima MUP-a, a koje je krajem prošle godine objavio Portal Analitika, u Crnoj Gori je u evidenciji oružja sa izdatim ispravama, registrovano 105.826 aktivnih komada oružja kategorije B, u posjedu 69.593 vlasnika. Od toga, 69.230 su fizička, a 363 pravna lica.

Grube policijske procjene su da kod građana ima još od 40.000 do 80.000 nelegalnog oružja.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao je prije nekoliko dana da su službenici UP u toku prošle godine od građana oduzeli više od 1.100 komada vatrenog oružja i da je to tri puta više nego godinu prije.

“Tokom čitave prošle godine sprovodili smo niz operativnih preventivno, represivnih aktivnosti sa primarnim fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu, a sve u cilju stvaranja povoljnog bezbjednosnog ambijenta za građane. Tom prilikom u aktivnostima Uprave policije, sa svim regionalnim centrima bezbjednosti, zaplijenjeno je preko 1.100 komada vatrenog oružja, tri puta više nego prethodnih godina”.

Šćepanović je tada kazao i da su u kontinuitetu sprovodili i akciju “Poštuj život, vrati oružje”.

Akcija “Poštuj život, vrati oružje” sprovodi se od 2015. godine, od stupanja na snagu Zakona o oružju. Akcija predviđa da građani, bez bilo kakvih pravnih posljedica, mogu da nesmetano i dobrovoljno policiji predaju vatreno oružje, bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu i nezavisno o kojoj kategoriji je riječ.

Prema podacima UP iz juna prošle godine, od stupanja na snagu Zakona o oružju, građani su dobrovoljno vratili 2.929 komada vatrenog oružja…

Trebalo poslušati predloge NVO

Na pitanje “Vijesti” zašto Zakon o oružju i po predlozima nevladinih organizacija nije donesen 14 mjeseci od formiranja Vlade, Spajić nije odgovorio. “Trebalo je”, rekao je, pravdajući se da su bila dva ministra pravde, a da se sadašnji mnistar, koji je izabran u julu, faktički tek od septembra bavi zakonima.

Dodao je da će svi predlozi biti ugrađeni u zakon.

Ministarstvo pravde nije nadležno za predlaganje Zakona o oružju, već Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Iz NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava podsjetili su juče da su 28. decembra 2023. Spajiću dostavili zahtjeve, pored ostalog, da se uspostavi “policija u zajednici”, da se nadležnim institucijama naloži da izvrše kontrolu i izvijeste o tome da li osobe koja imaju dozvolu da drže oružje to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim osobama.

Među zahtjevima, podsjetili su, bilo je i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje, a zatražili su i proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju.

Tada je zatraženo i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance.

“I pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja, pojačavanje kontrole streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja”.

Na pitanje novinara kako motivisati građane da prijave pojedince koji posjeduju ilegalno oružje i devijantno ponašanje, Spajić je odgovorio da će postojati “hotline” gdje će građani prijavljivati anonimno, i za to dobijati nagradu.

“Građani moraju shvatiti da to nije nefer prema pojedincu, čak i ako im je iz kuće. Građani mogu u svim policijskim stanicama da prijave nelegalno oružje. Imali smo neke dobre inicijative, građana, NVO sektora. Nova zakonska rješenja će se zasnivati i na tome”.

O radu Šaranovića kad i ostalih ministara, najmanje jednom godišnje

Spajić nije konkretno odgovorio na više puta ponovljeno pitanje novinara da li će od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zatražiti ostavku, ali je nagovijestio da će rad svih ministara biti ocjenjivan najmanje jednom godišnje nakon što Vlada sredinom januara usvoji novu “kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju” za to.

“Što se tiče rekonstrukcije koju sam najavio – imamo novu metodologiju rada ministara i kroz tu metodologiju ćemo razmotriti svakog ministra pojedinačno. Ta metodologija će biti jasna da ne radimo neke poteze brze sada, već da na osnovu podataka šta je svaki ministar uradio da se podvuče crta i vidi kako je i koliko ko radio”.

Šaranovićevu izjavu nakon okončanja akcije policije na Cetinju da se ljudi vrate normalnom životu, Spajić je nazvao “nesrećnom”.