Vlada Crne Gore trenutno nema većinu u parlamentu i to treba da se riješi, kazao je u intervjuu za portal Buka specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Balkanu Miroslav Lajčak. On je poručio i da je Crna Gora najnaprednija od svih zemalja u regionu na svom putu ka Evropskoj uniji (EU) i otvorila je sva poglavlja, ali je činjenica i to da u poslednjih godinu dana nije bilo gotovo nikakvog napretka.

– Bio sam nedavno u Crnoj Gori i rekao sam dvije stvari. Crna Gora je najnaprednija od svih zemalja u regionu na svom EU putu i da je otvorila sva poglavlja, ali je činjenica i to da u poslednjih godinu dana nije bilo gotovo nikakvog napretka. Evropska tema gotovo da nije postojala u tom periodu. Umjesto toga, najviše su se čule teme koje se odnose na etnicitet, religiju, nacionalnost. To su teme iz devedesetih. Zato je moja poruka bila da se svi vrate evropskom putu i da Crna Gora potvrdi svoju lidersku poziciju. Drugo, za to je naravno potrebno da Crna Gora ima proevropsku vladu kojoj su prioritet evropske integracije kao i vladu koja ima snagu da joj prolaze predlozi u parlamentu, jer tako se vlada u demokratijama. EU apsolutno nema namjeru da odlučuje ko treba da bude u crnogorskoj vladi. Crna Gora ima svoj demokratski legitimitet i pokazala je više puta u prošlosti da ima snagu da svoja pitanja rješava unutrašnjim dijalogom. Mi samo želimo da zemlja vrlo brzo ponovo krene ka evropskom putu – kazao je Lajčak.

Analitičar Andrija Đukanović je za „Dan“ kazao da njemu Lajčakova izjava liči na pritisak na sadašnju vlast koja moguće ne odgovara interesima nekih međunarodnih struktura.

– G. Lajčak se pominje i kao neko ko je uticao na približavanje nekih političkih subjekata, mislim konkretno na nedavno potpisani memorandum o saradnji. Moguće je da se u međunarodnim krugovima traži alternativa postojećoj vlasti pa su i kritike sve oštrije – kaže Đukanović.

On navodi i da je svima jasno da Crna Gora stagnira već duže na putu evropskih integracija.

– To je rezultat rada i bivše vlasti. Poglavlja 23 i 24 odavno su otvorena i prepuna neriješenih pitanja. Neriješena ubistva, korupcionaške afere, politička korupcija. Sve to je nasleđe prethodne vlasti. Tada smo bili lideri u integracijama, a sad evo trpimo ozbiljne kritike – navodi Đukanović.

Povodom Lajčakove izjave oglasili su se i iz Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP).

– Ono što već dugo znaju svi u Crnoj Gori, danas je potvrdio i specijalni izaslanik Lajčak, rekavši da postojeća vlada nema većinu i da to treba da se rješava. Postavljamo jednostavno pitanje: do kada će Zdravko Krivokapić da se oglušuje o zahtjeve kako domaće, tako sada i međunarodne javnosti, i da uzurpira mjesto predsjednika Vlade? Ne samo što ovakvim svojim ponašanjem Krivokapić pravi štetu na unutrašnjem planu, nego, sada je to evidentno, koči i evropski put Crne Gore. Zato, SNP poziva premijera Krivokapića da objektivno i realno sagleda stanje u našoj državi i učini ono što je neophodno kako bi Crnoj Gori krenulo i na unutrašnjem i na međunarodnom planu – zaključuju iz SNP-a.

I analitičar Božidar Čolaković ističe za „Dan“ kako je očigledno da je izostanak adekvatne podrške svih iz parlamentarne većine Vladi prouzrokovao probleme u pogledu onoga što je neophodno preduzimati u pregovaračkom procesu da bi došlo do vidljivog napretka (vladavina prava, kao ključno poglavlje, u kom sasvim sigurno nije došlo do napretka zbog stranačkih kombinatorika oko izbora Tužilačkog savjeta, između ostalog.) Vrlo bitna je, ističe on, nijansa da li je bilo kakav napredak izostao u poslednjoj ili u poslednjih nekoliko godina, što u pomenutom intervjuu, razumljivo, nije naglašeno, a svjedoci smo da je do zastoja u napredovanju (podsjetimo se da je pominjana prećutna klauzula balansa, a došlo je i do izmjene metodologije sa pooštrenim kriterijumima) u pregovaračkom procesu došlo za mandata prethodne vlade.

– Situacija u parlamentu je krajnje specifična jer, podsjetimo se, Vlada je od dana kada je izabrana glasovima parlamentarne većine, trpjela kritike od dijela parlamentarne većine podjednako kao i od opozicije. Utisak je da bi Vlada bila već smijenjena da za takvu inicijativu nijesu potrebni glasovi opozicione DPS, sa kojom niko iz parlamentarne većine, zasad, nije spreman da glasa za smjenu. U tom kontekstu izjava specijalnog predstavnika EU, podrazumijevajući njenu autentičnost, liči na jednostavno navođenje činjeničnog stanja, mada, svjedoci smo, ima i takvih tumačenja koja idu u pravcu poziva aktuelnoj vladi, odnosno premijeru da podnese ostavku. Stabilna većina u parlamentu je, svakako, rješenje za intenziviranje pregovaračkog procesa sa EU, tj. za postavljanje teme ispunjavanja kriterijuma iz pregovaračkih poglavlja (klastera) i članstva u EU u fokus djelovanja, umjesto, kako je g. Lajčak rekao, tema koje se odnose na etnicitet, religiju, nacionalnost, što su teme iz devedesetih. Kako do stabilne većine doći (prekompozicijom snaga u okviru parlamentarne većine, skraćenjem mandata Skupštine, novim izborima) otvoreno je pitanje – zaključuje Čolaković.