Najava administracije Donalda Trampa da će uvesti carine od 10% na uvoz iz više zemalja, među kojima je i Crna Gora, otvorila je pitanje kako će ove mjere uticati na trgovinsku razmjenu između Podgorice i Vašingtona, ali i na cijene najpoznatijih američkih brendova u Crnoj Gori.

Iako ukupna razmjena dvije zemlje nije velika, brojke pokazuju da je vrijednost uvoza iz SAD u Crnu Goru u 2023. godini dostigla skoro 46 miliona dolara, dok je izvoz iz Crne Gore u SAD prvi put premašio 17 miliona dolara, pokazuju podaci američkog Census Bureau-a i crnogorske Uprave za statistiku (MONSTAT).

Crna Gora više uvozi nego što izvozi

U posljednjih pet godina Crna Gora je u kontinuitetu bilježila negativan trgovinski bilans sa SAD. Uvoz je dominirao, često usljed kupovine specijalizovane opreme, vozila i medicinskih instrumenata, uključujući i američka oklopna vozila JLTV, koja su nabavljena za potrebe Vojske Crne Gore.

S druge strane, izvoz iz Crne Gore ka SAD-u bazira se gotovo isključivo na alkoholnim pićima – prvenstveno jakim žestima i vinima, ali i u manjoj mjeri na pivu kao i tekstilu.

Prema podacima MONSTAT-a, u 2023. godini izvoz jakih alkoholnih pića dostigao je 5,6 miliona eura, a ukupan izvoz pića prema SAD-u čini više od polovine ukupnog izvoza iz Crne Gore ka toj zemlji.

Ko će osjetiti carine?

Ukoliko najavljene carine od 10% stupe na snagu, najveći udar trpeće upravo crnogorski izvoznici alkoholnih pića. Već poskupljenje od 10% za američke kupce može umanjiti konkurentnost crnogorskih proizvoda u odnosu na konkurenciju iz drugih zemalja.

Međutim, ukupni izvoz iz Crne Gore ka SAD-u je i dalje relativno mali, pa bi i šteta bila ograničena na nekoliko kompanija.

Hoće li iPhone i Coca-Cola poskupjeti?

Za domaće potrošače ključno je pitanje da li će novi američki nameti učitini skupljim omiljene američke proizvode poput Coca-Cole i Apple-ovih iPhone-a.

Što se tiče Coca-Cole, ona se u Crnoj Gori distribuira iz regionalnih pogona (najčešće iz Srbije), dok se koncentrati i arome uvoze iz centralnih evropskih fabrika. Dakle, Coca-Cola se ne uvozi direktno iz SAD, što znači da carine najvjerovatnije neće imati uticaja na cijenu tog pića u Crnoj Gori.

Slična je situacija i sa Apple proizvodima. Iako je Apple američka kompanija, njihovi uređaji se proizvode u Kini i u Crnu Goru stižu preko evropskih distributera. Moguće je, međutim, da bi se zbog porijekla brenda eventualno uvela dodatna carina na iPhone, što bi ih učinilo skupljim. U tom slučaju, dio potrošača bi mogao tražiti alternativne kanale kupovine – u inostranstvu ili preko neformalnih kanala.

Američka oprema i lijekovi takođe pod znakom pitanja

Pored popularnih brendova, Crna Gora uvozi i veliku količinu medicinske opreme, specijalnih mašina, vozila i lijekova iz SAD. U 2023. godini, prema podacima MONSTAT-a i UN Comtrade baze, vrijednost uvoza optike i medicinskih instrumenata iznosila je gotovo 10 miliona eura, a specijalizovanih mašina dodatnih 9 miliona. U slučaju reciprociteta i uvođenja carina sa crnogorske strane, ova oprema bi mogla poskupjeti, što bi posebno pogodilo javne nabavke u zdravstvu.

Tržište se može prilagoditi

Iako je najava carina od 10% sa strane SAD zabrinula dio privrede, ukupni efekti bi, u sadašnjim okolnostima, bili ograničeni. Najveću štetu bi osjetio sektor alkoholnih pića, dok bi efekti na krajnje potrošače bili umjereni, osim u slučaju eventualnog recipročnog odgovora Crne Gore.

S obzirom na malu veličinu crnogorskog tržišta i oslonjenost na EU i regionalne dobavljače, većina američkih proizvoda bi ostala dostupna, uz moguće korekcije cijena kod luksuznije robe poput iPhone-a. Trgovci i distributeri bi u tom slučaju vjerovatno pronašli alternativne kanale snabdijevanja kako bi ublažili efekat carina.

Napomena: Podaci korišćeni u tekstu preuzeti su iz zvaničnih izvora: MONSTAT, UN Comtrade, CEFTA baza i U.S. Census Bureau.