Zaneseni zeljom za kratkoročnim uspjesima, politička konkurencija svojim idejama ne dopire dalje od prostih populističkih ciljeva, za koje smatraju da im mogu donijeti neki trenutni benefit. Često nekontrolisano i bahato rasipaju resurse, ne vodeći računa o tome šta će se desiti nakon još jednog izbornog ciklusa, a o daljoj budućnosti da i ne govorimo. Paradoks svega je što to rade pod izgovorom da žele dobro našem gradu i generacijama koje će u njemu živjeti. Shodno tome su i stvorili sliku o Pljevljima kao rudarskom mjestu čija istorija prije početka eksploatacije uglja kao da nije ni postojala.
Kao ozbiljni ljudi, svjesni činjenice da će za 15-20 godina rudno bogatstvo biti iscrpljeno , spremili smo i “izlaznu strategiju”, slamku spasa da ovaj grad ne završi kao scenografija za snimanje post-apokaliptičnih filmova.
Kulturna istorija Pljevalja pocinje od 50 do 40 hiljada godina prije nove ere, što dovoljno govori o tome da područje našeg grada obiluje kulturnim bogastvima koja se moraju iskoristiti. Na nekoliko kilometara od grada nalazi se arheološko nalazište Municipium S, za koji se sa sigurnošću zna da je dobio status “grada” polovinom drugog vijeka (natpisi izmednju 154. i 161. godine) i čijom valorizacijom bi se stvorili preduslovi za razvoj turističke ponude a ujedno bi bio i početna tačka „izlazne strategije“ razvoja grada nakon završetka eksploatacije uglja. Lokalitet se prostire na više desetina hektara.
Svjedoci smo da su slični lokaliteti u okruženju, kao Viminacijum kod Kostolca, koji su adekvatno pripremljeni i promovisani, izuzetno posjećeni i predstavljaju značajan izvor prihoda za lokalnu samoupravu.
U prvoj fazi bi se u saradnji sa Ministarstvom kulture formirao Odbor koji bi definisao korake i koordinirao aktivnosti u cilju daljeg iskopa arheološkog nalazišt. To tijelo bi uspostavilo kontakte sa Arheološkim institutima iz okruženja i šire, tražilo partnere, kreiralo finanasijsku konstrukciju i obezbijedilo potencijalne finansirijere ovog projekta .
Smatramo da RU Pljevlja i EPCG kao najveće bogatstvo Pljevalja sadašnjosti, ali i kao najveći zagadjivači ovoga grada, moraju biti saradnici opstine kao nosioci ove “izlazne strategije” za budućnost!
U turističku ponudu grada bio bi uključen i obilazak drugih kulturno istorijskih znamenitosti teritorije opštine Pljevlja, kao što je srednjovjekovni karavanski put, Kukanj, Koznik, Manastir Sv Trojice, Husein – pasina dzamija i brojni drugi sakralni objekti.
Turistička ponuda našeg grada vezala bi se sa turističkom ponudom okolnih gradova, čime bi se zahvaljujući prekogranicnoj saradnji omogućio pristup IPA fondovima, te zajedničkim marketingom sa tim opstinama ozbiljnije pristupilo i pariralo većim turističkim centrima u okruženju.
“Izalazna strategija” ima za cilj da naš grad ne bude predstavljen kao rudarsko – industrijska varošica starih ljudi bez ikakve ozbiljne perspektive, već kao pokretač decentralizaije Crne Gore i u sferi turizma i kulture.
Naš grad zaslužuje bolje!

Postavljamo TEMELJ ZA BOLJA PLJEVLJA!

Dijana Jurić, kandidatkinja za odbornicu koalicije „Temelj za bolja Pljevlja“