Izrazito visoke temperature okoline predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje, naročito ukoliko traju više dana uzastopno. One mogu izazvati zdravstvene tegobe kog bilo koga, ali su na njih posebno osjetljiva mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, kao i osobe oboljele od različitih hroničnih bolesti-kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i sl.

Ovo je spisak tegoba koje mogu biti izazvane visokim temperaturama:

Toplotni osip – jedan je od ranih znakova potencijalnog toplotnog stresa. Nastaje u toplim i vlažnim uslovima u kojima koža i odjeća ostaju vlažne, usljed neisparenog znoja. Njime mogu biti zahvaćene male površine kože, ali i cjelokupna površina trupa.

Kako ga spriječiti ili ublažiti: Često mijenjanje čiste i suve odeće, trebalo bi primjenjivati kako kao preventivnu mjeru, tako i u slučaju već nastalog toplotnog osipa, prenosi Danas.

Toplotni edem – Otoci koji se mogu javiti i na rukama, a najčešće se javljaju na nogama usljed neadekvatnog prilagođavanja organizma na visoke temperature.

Kako ih ublažiti: Tretiraju se jednostavo, podizanjem nogu i rashlađivanjem. Do oporavka dolazi nakon boravka u hladnijem okruženju u trajanju od 1-2 dana.

Toplotna sinkopa – Smatra se najblažim poremećajem termoregulacije. Karakteriše je gubitak svijesti u toku obavljanja fizičke aktivnosti pri izloženosti povišenoj temperaturi okoline u dužem periodu (poljoprivredni, građevinski radovi i sl.).

Do sinkope najčešće dolazi već nakon 2 sata rada u uslovima povišene temperature okoline usljed povećanog gubitka i nedovoljnog unosa tečnosti u toku rada. Osim gubitka svijesti, prisutni su i hladna i vlažna koža i slab puls.

Kako je spriječiti: Smanjiti intenzitet fizičke aktivnosti ili skratiti vrijeme izloženosti dejstvu povišene temperature okoline.

Redovno unositi tečnost (1 čaša vode/20min) u ustaljenom ritmu, bez obzira na eventualno odsustvo osjećaja žeđi.

Obučiti radnike da se međusobno osmatraju radi pravovremenog uočavanja početnih simptoma dehidracije, da bi se spriječilo dalje pogoršanje stanja i još veća dehidracija.

Kako je tretirati: Ovo stanje zahteva medicinsku pomoć, a do njenog pružanja osobu bi trebalo premjestiti na hladniju lokaciju, postaviti je u vodoravan položaj, i, ukoliko je svjesna, započeti rehidraciju davanjem malih gutljaja ohlađene vode.

Toplotni grčevi – Nastaju zbog prekomjernog znojenja tokom napora u izuzetno toploj sredini. Ispoljavaju se u vidu nevoljnih spazama, uglavnom mišića donjih i gornjih ekstremiteta, kao i mišića stomaka, praćenih bolom.

Nastaju naglo u toku same fizičke aktivnosti ili, pak, 2-3 sata nakon prestanka rada. Često počinju naglo – u šakama, potkoljenicama ili stopalima. Bol je često toliko jak da onesposobljava osobu za dalji rad. Mišići postaju tvrdi, napeti i teško se opuštaju.

Toplotni grčevi posljedica su prekomjernog gubitka tečnosti i elektrolita (soli)- natrijuma, kalijuma i magnezijuma, koje nastaje jakim znojenjem pri velikim naporima. Česti su kod fizičkih radnika koji rade u kotlarnicama, čeličanama i rudnicima.

Kako ih spriječiti: Smanjiti nivo fizičkih aktivnosti ili skratiti period izloženosti povišenoj temperaturi okoline. Redovan unos tečnosti, prije svega vode, po ustaljenom ritmu, bez obzira na žeđ.

Kako ih tretirati: Premjestiti se u hladniji prostor. Osloboditi se viška odjeće. Piti ohlađenu slanu vodu ili komercijalne proizvode za rehidraciju (Orosal i sl.).

Napomena: Toplotni grčevi se mogu spriječiti ili liječiti pijenjem napitaka ili jedenjem hrane koja sadrži so. Osobi rijetko treba intravenski nadoknađivati tečnost i elektrolite. Tablete soli mogu spriječiti toplotne grčeve, ali često uzrokuju osećaj nelagode u želucu i treba ih izbjegavati. Uzimanje previše soli može uzrokovati zadržavanje tečnosti u organizmu (edem).

Sunčanica – nastaje prekomjernim direktnim izlaganjem, prije svega glave i vrata, sunčevim zracima. Počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature.

Često se mogu javiti, umor i malaksalost, pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha, a kod starijih osoba često može doći i do gubitka svijesti.

Kako bi je spriječili najvažnije je izbjegavati duži boravak na suncu i glavu prekriti adekvatnim šeširom, kačketom ili kapom svijetlih boja. Po mogućstvu glavu i vrat treba povremeno rashlađivati kvašenjem.

Prva pomoć kod sunčanice:

Osobu treba odmah skloniti sa sunca (u klimatizovanu ili zamračenu i dobro provjetrenu prostoriju).

Istuširati je mlakom vodom (ili je bar umiti i staviti joj hladne obloge na čelo i vrat).

Dati joj da pije tečnost (čaj, sok ili običnu vodu). Tečnost ne treba davati odjednom u velikoj količini, već češće puta po manje.

Odmor je neophodan, a sljedećeg dana se nikako ne treba izlagati suncu.

Ako se tegobe nastave ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se ljekaru!

Toplotna iscrpljenost – najčešće se javlja kod neaklimatizovanih osoba u toku prvih dana izloženosti dejstvu povišene temperature okoline. Uglavnom nastaje usljed pretjerane fizičke aktivnosti u uslovima povišene spoljne temperature i vlažnosti vazduha.

Manifestuje se pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, poremećajem oštrine vida, povraćanjem, padom krvnog pritiska i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.

Prva pomoć kod toplotne iscrpljenosti:

Osobu treba odmah smjestiti u hlad ili rashlađenu, po mogućstvu zamračenu prostoriju, i skinuti joj odeću.

Rashladiti je polivanjem mlakom vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i potiljak.

Dati joj da pije rashlađenu tečnost – vodu ili blagi biljni čaj u malim gutljajima.

Kod ovog stanja obavezno treba potražiti medicinsku pomoć, zbog mogućeg progrediranja u stanje toplotnog udara. Preporučuje se intravenska nadoknada tečnosti u zdravstvenoj ustanovi.

Toplotni udar – smatra se najtežom komplikacijom termičkog stresa, koja zahtijeva neodložnu medicinsku intervenciju. Do ovog stanja dolazi u uslovima povišene ambijentalne temperature i visokog procenta relativne vlažnosti vazduha (>70%), kao i male brzine strujanja vazduha.

Toplotni udar može da nastane, ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima već i usljed vlažnog i pregrijanog vazduha, pogotovo kod radnika u pekari, kuhinji, kraj visokih peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prevozu, pa čak i u stanu.

Toplotni udar je stanje koje nastaje kada se tijelo pregrije u relativno kratkom vremenskom roku. Nastaje naglo, usljed prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama.

Simptomi toplotnog udara su: tjelesna temperatura viša od 40°C, opšta slabost, topla i suva koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, drhtanje, mentalna konfuzija i nekada gubitak svijesti (što može biti i prvi znak).

Prva pomoć kod toplotnog udara:

Toplotni udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć. Ako sumnjate na toplotni udar, odmah pozovite hitnu pomoć ili se javite u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Ukoliko zdravstvene službe nijesu dostupne ili je potrebno više vremena do ukazivanja stručne pomoći, neophodno je da učinite sljedeće:

Osobu odmah sklonite sa sunca ili iz pregrijane prostorije i skinite joj svu suvišnu odeću.

Umijte je ili istuširajte ne previše hladnom vodom.

Ukoliko voda nije dostupna, izložite je strujanju vazduha (npr. rashlađivanje ventilatorom).

Dajte joj tečnost, ukoliko stanje to dozvoljava.

Nakon oporavka od toplotnog udara, povećana je osjetljivost na visoke temperature i tokom sljedećih nedjelja. Najbolje je izbjegavati visoke temperature i fizičku aktivnost sve dok ljekar ne da odobrenje.