Ranija predsjednica Vrhovnog suda Vesna Mednica, koja je privedena po nalogu tužilaštva, decenijama je u fokusu javnosti zbog optužbi za ozbiljne zloupotrebe i malverzacije, ali ništa od toga nije došlo do suda. Najčešće optužbe na njen račun odnosile su se na to da postupa selektivno kada su u pitanju predmeti čiji su akteri lica bliska predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću. Ni prijave predate protiv Đukanovića nijesu uzete u obzir dok je Medenica bila na čelu tužilaštva. Ipak, brojne optužbe ticale su i njene imovine i povlašćenog statusa kod državnih organa.

Sve je, međutim, opet aktuelizovalo privođenje Medenice sinoć u Podgorici i nedavne optužbe na račun njenog sina Miloša, koji je dovođen u vezu sa ozbiljnim krivičnim dječima.

Po zvaničnim podacima, Medenica je rođena 1957.godine u Kolašinu. Još 1982.godine, izabrana je za sudiju Opštinskog suda u Kolašinu, a 1986.godine imenovana je za opštinsku javnu tužiteljku gdje je funkciju obavljala u dva mandata. Potom je 1993.godine imenovana za zamjenicu Višeg državnog tužioca u Podgorici, gdje je funkciju obavljala u dva mandata.

Od jula 2003.godine do decembra 2007.godine bila je vrhovna državna tužiteljka Crne Gore.

Krajem decembra 2007.godine izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, od strane Skupštine Crne Gore, na predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade. 

Nakon pritiska domaće javnosti i evropskih institucija, Medenica je 2020. godina napustila čelnu poziciju u Vrhovnom sudu jer nije imala pravo na još jedan mandat. 

Tokom njene karijere, suočila se sa brojnim optužbama, da je često pomagala moćnim pojedincima iz svijeta politike i podzemlja, i da je zakon primjenjivala selektivno. 

Najvažnije je to što je bivši istaknuti policijski funkcioner Milan Vujanović rekao da je Vesna Medenica kao vrhovni državni tužilac opstruirala istragu o ubistvu glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića. On tvrdi da je Medenica od početka znala za službenu zabilješku sa priznanjem danas jedinog osuđenog za to ubistvo Damira Mandića, ali nije reagovala i odmah uputila tužioca u CB Podgorica. 

MANS je 2019. godine objavio da Medenica godinama nije prijavljivala informaciju o poslu sklopljenom sa kontroverznim kolašinskim biznismenom Zoranom-Ćoćom Bećirovićem, iz kojeg je prihodovala blizu 139 hiljada eura. Naime, 6. jula 2015. godine Medenica je od pokojnog supruga naslijedila blizu 28 hiljada kvadratnih metara šume, livada i voćnjaka u blizini Kolašina, a samo deset dana nakon toga, kompletno zemljište prodala kompaniji koju su iz MANS-a povezivali sa Bećirovićem. 

Onda je 2020. godine punomoćnik sudije kotorskog Osnovnog suda Veljka Bulatovića, advokat Dalibor Kavarić, podnio krivičnu prijavu protiv Vesne Medenice jer je, kako se navodi u prijavi, od njega zahtjevala iz nepoznatih razloga da podnese ostavku na sudijsku funkciju. Prijava je kasnije odbačena. 

Uprkos tome, brojna su svjedočenja da je Mednica bila ključna figura crnogorskog sudstva i da se bez njene dozvole nijesu mogle završiti ozbiljnije stvari. 

Pritom su državni organi od 1999. godine tri puta rešavali stambeno pitanje Vesne Medenice. Ona je 2018. dobila od Vlade stambeni kredit od 40.000 evra po povlašćenim uslovima, koji je otplatila odjednom – ali petostruko niži iznos. Prije toga je 1999. godine od države dobila stan od 80 kvadrata po povoljnim uslovima na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici i njega je kasnije poklonila kćerki. 

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je prije par godina Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivične prijave protiv Miloša Medenice, sina Vesne Medenice i njegovog poslovnog partnera, tivatskog biznismena Rada Arsića, zbog sumnje da su uzurpirali dio državne svojine u Krašićima i na njoj nelegalno gradili.

Bila je posebno važna u aferi „Telekom“,  gdje je zaključila istragu, tvredeći da nije bilo kriminalnih djela. Nakon što je 2006. godine Komisija za hartije od vrijednosti tražila da se provjere činjenice u slučaju sklapanja ugovora sa dvije konsultantske firme „Sigma Inter Corp“ i „Roli“. Medenica je zatražila pomoć ekspertskog tima Ekonomskog fakluteta koji je krajem 2006. godine dostavio mišljenje da nije bilo zloupotreba. Samim tim i tužilaštvo je zatvorilo slučaj.

Tek 2012. godine sve je moralo opet, jer su američke institucije otkrile da slučaj vodi do „advokatice, sestre najistaknutijeg zvaničnika“. 

Bilo je zahtjeva da Me­de­ni­ca mora da od­go­va­ra za pro­pu­ste ko­ji su po­či­nje­ni to­kom sud­skih po­stu­pa­ka za ubi­stvo po­li­cij­skog funkcionera Slavoljuba Šćekića.  Me­de­ni­ca ni­ka­da ni­je po­kre­nu­la po­stu­pak pro­tiv tu­ži­la­ca ili su­di­ja ko­ji su griješili u tom predmetu, već se kasnije ponašala kao da ni­ka­da ni­je bi­la na ključ­nim funk­ci­ja­ma u pra­vo­su­đu.

Medenica je, između ostalog, kao Vrhovna državna tužiteljka odbacila više pritužbi i prijava koje su se odnosile na privatizaciju hotela Avala u Budvi i prodaju imovine Ski-centra Bjelasica u Kolašinu, u kojima je glavnu riječ, u različitim formama, imao upravo Bećirović. 

Prije nego što je izbila afera sa njenim sinom Milošem, za koga se tvrdi da je van Crne Gore, Medenica se oglasila kao predsjednica Skupštine Skijaškog saveza Crne Gore, a u vezi sa organizacijom sumnjivih trka za plasman na Olimpijadu u Kolašinu. Negirala je da je bilo zloupotreba. 

Čini se, ipak, da je na kraju Medenica, dugogodišnja šefica Skijaškog saveza, izašla na stazu koja vodi ka kapiji tužilaštva.