U svijetu se svake godine 1. jun obilježava kao Međunarodni dan djeteta. Dan na koji treba osvijestiti ulogu djece i njihovu vrijednost za budućnost društva. Na ovaj dan neophodno je naglasiti važnost ostvarivanja dječjih prava, prava o kojima se počelo govoriti još 1925. u Ženevskoj deklaraciji o pravima djeteta, a koja su im zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta 1989. godine. Tokom godina, sprovođenja Konvencije o pravima djeteta doprinijela je unaprjeđenju života djece cijeloga svijeta. Ipak, i dalje velik broj djece nema mogućnosti potpunog uživanja u djetinjstvu i ostvarenja svih prava, naglasila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

“Veliki broj djece živi u uslovima siromaštva, bez dostupne mogućnosti pohađanja vrtića, škole, posebno u slabije razvijenim zemljama. Usljed postojanja socioekonomskih razlika, nastaju i razlike i u tjelesnom i mentalnom zdravlju djece. Iz javno-zdravstvene perspektive neophodno je raditi na promociji i zaštiti zdravlja djece od najranije dobi. Brojne prijetnje cjeloživotnom zdravlju djece, poput prekomjerne tjelesne mase i debljine danas su među globalno vodećih prioritetima javnog zdravstva. Zaštita djece žrtava i svjedoka nasilja je takođe, jedan od obaveznih mjera podrške djecu u skladi sa međunarodnim standardima dječije zaštite”, smatra Medojević.

Ona ističe da je kvalitetno obrazovanje ključno za okončanje siromaštva i razvoj Crne Gore, te da svako dijete mora biti uključeno u predškolsko i osnovnoškolako vaspitanje i obrazovanje.

“Svako dijete iz porodica koje žive sa primanjima ispod linije siromaštva mora imati besplatan vrtić, produženi boravak u školi, prevoz, barem jedan zdravi obrok i neophodan pribor, tehnička pomagala za učenje. Dugoročno rješavanje problema siromaštva rješava se ulaganjem u obrazovanje djece iz socioekonomski ugroženih porodica”, kaže Medojević.

Prema njenim riječima kako je svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva, obaveza države je da Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti bude unaprijeđen i doprinese dostojanstvenijem životu djece i porodica koje u njima žive.

“Ovaj zakon se upravo sada priprema ali se dešava mimo uvida javnosti – javne rasprave, učešća zainteresovanih NVO, ugroženih… Imajući u vidu da se radi o ostvarivanju prava značajnog dijela populacije, evropska praksa upućuje na inkluzivni pristup prilikom usvajanja novih zakonskih rješenja. Normalna procedura bi bila da Ministarstvo rada i socijalnog staranja u ranoj fazi javne rasprave pozove NVO koje pomažu ove ranjive djelove populacije na konsultacije na kojim bi se definisali, osnovni nedostatci postojeće regulative i razmotrila moguća rješenja”, jasna je Medojević.

U svjetlu više puta javno izrečenih prigovora od strane Banke hrane na sistemske probleme, smatra neophodnim u ranoj fazi obezbijediti učešće međunarodnih partnera u ovoj oblasti, a to je prije svih UNDP i UNICEF koji godinama u svojim izvještajima i preporukama, iznose iste primjedbe kao i Banka hrane.

“Naše primjedbe su razultat višegodišnjeg rada sa ugroženim djelovima popilacije i zahtijevaju ozbiljan sistemski i reformski pristup. Ja sam na poziv ministarke Naide Nišić, imala sastanak sa njom i iznijela joj ključne primjedbe, uprkos njenom obećanju da ćemo nastaviti dijalog, do toga nije došlo”, tvrdi Medojević.

Država i lokalne samouprave, dodaje ona, moraju obezbijediti pravovremeno i dovoljno sredstava da svako dijete koje živi u socioekonomski lošim uslovima, ima dječiji dodatak srazmjeran primanjima u domaćinstvu.

“Što su prihodi manji dječiji dodatak mora biti viši, kako bi se umanjile izražene socijalne razlike među djecom. Po istom kriterijumu treba uvesti roditeljski mjesečni dodatak, kao vid osnaživanja porodice. Besplatni servisi namijenjeni ugroženoj djeci su obaveza države socijalne pravde. Ne dozvolimo da djeca odrastaju bez mogućnosti da razvijaju svoje potencijale i talente, omogućimo im da uče strane jezike, imaju pomoć u savladavanju gradiva, da se posvete sportu, umjetnosti. Po deklaraciji o pravima djeteta smo u obavezi da podržimo njihov rast i razvoj. Djeca su najveće blago države, pokažimo konkretnim sistemskim mjerama, da nam to zaista i jesu”, zaključila je Medojević.