Iako je od ukidanja naknada majkama sa troje i više djece prošlo više od dvije godine, pred crnogorskim sudovima još nije okončan nijedan od postupaka u kojima su se korisnice žalile na tu odluku.

Sa druge strane, Ustavni sud je već negativno odlučio u određenom broju predmeta po podnesenim žalbama majki na umanjenje naknade, pa je dio korisnica već podnio predstavku Sudu za ljudska prava u Strazburu.

Neke od majki kazale su “Vijestima” da, iako su im naknade ukinute rješenjima centara za socijalni rad u junu 2017. godine, još nijesu dobile odgovor drugostepenog Ministarstva rada i socijalnog staranja, uprkos tome što je zakonu bilo dužno da donese rješenje u roku od 45 dana.

Iz resora na čijem je čelu Kemal Purišić “Vijestima” su odgovorili da je od jula 2017. do prošle sedmice zavedeno 18.579 žalbi na rješenja centara za socijalni rad. Međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko žalbi se odnosi na korisnice kojima je naknada ukinuta.

“Sistem Origami, koji se koristi u Ministarstvu, ne razdvaja žalbe koje se odnose samo na obustavu izvršenja rješenja, te nije moguće dati precizan podatak koliko žalbi se odnosi na ovu pravnu situaciju. Ovaj podatak odnosi se na sve žalbe koje se odnose na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece…”.

Gošović: Doživjele administrativnu torturu

Funkcioner Demokrata Neven Gošović ocijenio je da su prava majki kao stranaka u postupku grubo kršena.

On je podsjetio da je država, Zakonom iz avgusta 2015, garantovala majkama da pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, predstavlja njihovo doživotno pravo.

Izmjenama zakona, počev od 17. januara 2017, naknade su umanjene, da bi 30. juna iste godine najvećem broju korisnica to pravo bilo obustavljeno.

Pravo na naknadu, početkom 2016, dobila je ukupno 22.051 majka. Najveći dio njih, 12.981 korisnica, ostvarilo je pravo na naknadu od 192 eura jer su rodile najmanje troje djece, a na evidenciji nezaposlenih provele su minimum 15 godina. Sve one vraćene su na Biro rada nakon ukidanja naknada. Velika većina tih žena ostala je bez primanja. One ne mogu ostvariti naknadu po osnovu nezaposlenosti niti socijalno davanje, a ne ispunjavaju ni uslov za odlazak u penziju…

Pravo na naknadu, u skladu sa podzakonskim aktima Ministarstva, ostvarila je i 4.761 penzionerka koja je ispunjavala uslov u pogledu broja djece i godina radnog staža. One su, nakon ukidanja naknada, nastavile da koriste pravo na penziju.

Majke, njih 4309, koje su raskinule radni odnos da bi primale naknadu, nakon ukidanja tog prava upućene su da u zavisnosti od godina života i visine naknade podnesu zahtjev kako bi ponovo ostvarile pravo na naknadu na tri ili pet godina, ili do sticanja uslova za odlazak u penziju.

Gošović je ocijenio da je ta kategorija majki dovedena u nepovoljniju situaciju od one u kojoj su bile kada su prekinule radni odnos.

Prema njegovim riječima, majke koje su pokrenule postupak protiv umanjenja i ukidanja naknada, doživjele su administrativnu torturu.

“Prvo su čekale satima pred pojedinim centrima za socijalni rad, posebno u glavnom gradu, da predaju žalbu na rješenje o umanjenju. Zatim su zakonom utvrđeni rokovi za odlučivanje o podnesenim zahtjevima i žalbama drastično kršeni, a za to niko nije snosio odgovornost”.

Gošović je istakao da su ukinute majke mnogima od njih predstavljale jedini izvor prihoda

Gošović kaže da je na kršenje zakonom utvrđenih rokova za odlučivanje centara za socijalni rad i Ministarstva uticao veliki broj žalbi, ali i nespremnost da rad organizuju tako da se predmeti rješavaju na efikasan način.

On navodi da se u upravnim predmetima koji nijesu složeni, a gdje se odlučuje na osnovu spisa predmeta i postupak traje nedopustivo dugo, povređuje pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavni sud nije razmatrao ukidanje naknada?

Gošović je podsjetio da je dio korisnica naknada, nakon dobijene presude Vrhovnog suda, podnosio Ustavnom sudu žalbe i po osnovu umanjenja i obustave naknade. Kazao je da je Ustavni sud već odlučio u određenom broju predmeta po žalbama zbog umanjenja i da je otpočeo postupak podnošenja predstavki Sudu u Strazburu. Međutim, nije mu poznat nijedan slučaj da je Ustavni sud odlučio u predmetu po podnesenim ustavnim žalbama zbog ukidanja naknade.

“Pismom od 4. 2. 2019. godine, Ustavni sud je obavijestio Demokratsku Crnu Goru da ne posjeduje dokument koji sadrži tražene informacije po podnosiocima ustavnih žalbi korisnica prava na naknadu. Dok je u Izvještaju o radu Ustavnog suda za 2018. godinu konstatovano da je taj Sud tokom 2018. godine riješio 1.608 predmeta po ustavnim žalbama, a 2.354 ustavne žalbe ostale su neriješene. Nije teško pretpostaviti da se najveći broj neriješenih ustavnih žalbi odnosi na predmete po podnesenim ustavnim žalbama majki”.

Gošović je istakao da su ukinute majke mnogima od njih predstavljale jedini izvor prihoda, ali i da ne čudi što su se neke od njih umorile od daljeg vođenja novih upravnih i sudskih postupaka, gdje žalba ne odlaže izvršenje, a “nema se od čega preživjeti”.

Ustavni sud ukinuo je prošle sedmice odredbu zakona, kojom je bilo propisano da u svakom predmetu mora da odluči u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka.