Povećava se broj usvojenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti u korist okrivljenih koje Vrhovno državno tužilaštvo podnosi protiv presuda Apelacionog suda. Prema važećim propisima, to nije dovoljan razlog da se preispitaju imenovanja sudija i eventualno razriješi neko od njih, kazao je Radiju Crne Gore član Sudskog savjeta Rade Ćetković.

Iz Akcije za ljudska prava ocjenjuju da su ovi podaci zabrinjavajući i da ukazuju ili na nestručnost pojedinih sudija ili na korupciju.

Iz godine u godinu povećava se broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti u korist okrivljenih koje Vrhovno državno tužilaštvo podnosi protiv presuda Apelacionog suda.

Podaci VDT-a pokazuju da je prošle godine usvojeno 12 takvih zahtjeva, a ove već dva. Prema važećim propisima, ovi podaci nisu dovoljan razlog da se preispitaju imenovanja sudija i eventualno razriješi neko od njih, smatra član sudskog savjeta Rade Ćetković.

„Usvajanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ne predstavlja kriterijum po kojem se vrši ocjena rada sudije. Usvajanje ovih zahtjeva ne predstavlja nestručno i nesavjesno vršenje sudijske funkcije, i iz tog razloga se protiv sudije ne može voditi disciplinski postupak prema trenutnom rješenju koje važi u Zakonu o sudskom savjetu i sudijama“, navodi Ćetković.

Za Amoru Bajrović iz Akcije za ljudska prava, ovo je ipak zabrinjavajući trend koji, kako ocjenjuje, ukazuje ili na nestručnost pojedinih sudija ili na korupciju.

„Mislim da je bitno naglasiti da svi ovi usvojeni vanredni pravni lijekovi pokazuju da je zakon prekršen u korist okrivljenih, dakle okrivljeni su profitirali. A u posljednjem slučaju, tako što će krivac za krivično djelo silovanje maloljetne osobe u zatvoru provesti čak sedam godina manje nego što je prvobitno presuđena. Specijalno državno tužilaštvo bi trebalo da istraži radi li se u tom, ali i drugim slučajevima o zloupotrebi službenog položaja“,kaže Bajrović.

Bajrović ističe da nam je veting u pravosuđu prijeko potreban.

„Akcija za ljudska prava smatra da bi provjera stručnosti i integriteta putem vetinga, kako sudija, tako i državnih tužilaca, bila neophodna“, navodi Bajrović.

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović ranije je izjavila da će usvajanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u konačnom uticati na ocjenjivanje sudija tog suda.

„Dakle, sada se takva vrsta odluke Vrhovnog suda računa u kvalitet odluke sudije, negativan, i u krajnjem uticaće na ishod ocjenjivanja kvaliteta rada tog sudije“, kaže Popović.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su saopštili da je 2023. godine usvojeno osam zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a 22. i 21. po jedan.