Osnovni sud u Pljevljima utvrdio je da su nadležni u Upravi za šume ometali porodicu Pljevljaka Mirka Šćepanovića u faktičkom posjedu imovine, da bi isti sud u drugom postupku ocijenio da ta imovina njima ne pripada.

Prvom presudom, koju je pljevaljski sud donio 7. novembra prošle godine, utvrđeno je da je Šćepanovićeva porodica sprečavana da koristi šumu čiji je vlasnik. Spor oko šume nastao je sredinom prošle godine, kada su Šćepanovići doznačili šumu za sječu na parceli za koju tvrde da je njihova, da bi Uprava za šume, po zahtjevu njihovih komšija koji su tvrdili da su oni vlasnici te imovine, stopirala sječu na toj lokaciji. Sud je pravosnažno utvrdio da su Uprava za šume i komšije neovlašćeno i protivpravno uznemiravali Šćepanoviće u nesmetanom korišćenju imovine, koja se u katastru vodi kao njihova. Sudskim postupkom je utvrđeno da ne postoji bilo kakva odluka državnog organa koja bi bila zakonski osnov zabrane sječe na toj parceli.

Šest mjeseci kasnije, isti sud, a drugi sudija, donio je odluku da sporna šuma pripada Šćepanovićem komšijama i naložio mu da im prizna pravo svojine. U toj presudi je navedeno da je sud iz iskaza tužilaca – komšija utvrdio da su kupili spornu parcelu. Navodi se da im je dio te imovine bio oduzet, ali da je povraćen pravnosnažnom sudskom presudom. Konstatovano je da je sporni dio parcele upisan na Šćepanoviće nakon snimanja 1988. Sud se u svojoj odluci pozvao na presudu iz 2014. godine kojom je Šćepanovićevim komšijama priznato pravo svojine na više parcela označenih kao „Hadžino brdo“.

• Kod ovakvog činjeničnog stanja sud je usvojio tužbeni zahtjev tužilaca i obavezao tuženog da tužiocima prizna pravo svojine na dijelu parcele broj 957, tzv. „Hadžino brdo“, po kulturi šuma 2. klase u površini od 1.151 metar kvadratni, koja je upisana u LN 284 KO Maoče na ime tuženog, u mjerama i granicama koje je utvrdio vještak geometar – navodi se u presudi koja je donijeta u aprilu ove godine.

Sredinom juna ove godine Vrhovni sud je odbacio kao nedozvoljenu reviziju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, izjavljenu protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju, koji je potvrdio presudu kojom je utvrđeno da su Šćepanovići ometani u korišćenju svoje imovine.

Šćepanović je kazao da je podnio žalbu na presudu suda kojom mu je oduzeta šuma i da se čeka odluka Višeg suda u Bijelom Polju. Šćepanović je pojasnio za da je njegov otac kupio tu parcelu 2009. godine, te da su već od 2012. nastali problemi s komšijama s kojima se graničilo njihovo imanje.

On tvrdi da su odlukom suda njegove komšije dobile tri parcele državne šume.

– Od toga su dvije tražili, a treću dobili na poklon. Mi smo se obratili katastru, policiji, zaštitniku imovinskih prava, tužilaštvu i svi su nam ukazali na sud i sugerisali da podnesemo tužbu – rekao je on.

Šćepanović navodi da je 2017. izvršio doznaku za sječu šume na parceli 957 u katastarskoj opštini Maoče. Međutim, kako dodaje, problem nastaje kada su iste komšije osporile njegovu doznaku zahtjevom koji su predali Upravi za šume.

• Tada nas je pozvao lugar i rekao da ne smijemo sjeći šumu, na parceli za koju imamo dokaz da je naša imovina. Istog dana je oznaka osporena. Mi smo se obratili Upravi za šume. Direktor mi je rekao da idemo na sud. Pokrenuli smo spor kod Osnovnog suda, i tužili smo Upravu za šume i komšiju. Komšije su priznale da su osporile našu doznaku. Sud je utvrdio da je to naša imovina, i da smo je kupili od prethodnih vlasnika, koji su pravo na nju stekli 1961. Sud u Bijelom Polju je potvrdio presudu. I Vrhovni sud je revizijom potvrdio da je to naša imovina. Na sve te presude žalbe je podnosio zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države – objašnjava Šćepanović.

Kako navodi, dva mjeseca pošto je tužio komšije i Upravu za šume, tužba je podnijeta i protiv njega za istu parcelu.

• U tom sudskom sporu su komšije priznale da je to naša imovina. Vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio da je to naša imovina, oni su priznali da je naša, i imali smo rješenje od Vrhovnog suda koji je već potvrdio da je to naše. Međutim, sud je presudio u njihovu korist i njima dodijelio našu parcelu – istakao je Šćepanović.

Šćepanović je objasnio da je postupak po tužbi komšija i Uprave za šume u prvi mah vodila sudija koja je odlučivala i po njegovoj tužbi. On je rekao da je tokom postupka tražio njeno izuzeće jer je, kako tvrdi, prepravljala zapisnik, iz njega brisala prijetnje koje mu je uputio jedan od svjedoka i iskaz drugog svjedoka.

– Usvojen je moj zahtjev za izuzeće i predmet je dodijeljen drugom sudiji – dodaje on.

Šćepanović navodi da je protiv sudije podnio krivičnu prijavu zbog prepravljanja zapisnika, ali da je prijava odbijena. Kako je rekao, tužilaštvu je prijavio i drugog sudiju, dok je protiv geometara i komšija podnio prijavu zbog sumnji da su falsifikovali dokumentaciju i zato što su u tužbi koju su predali protiv njega dostavili dokumentaciju za druga imanja.

• Obraćao sam se Vesni Medenici, ona je to prebacila na svog zamjenika, koji mi je kazao da imam pravo da tužim one protiv kojih sam pisao krivične prijave. Ministar Milutin Simović me je uputio kod Adema Fetića, koji mi je nedavno obećao da će poslati komisiju da utvrdi činjenično stanje jer je vidio dokumentaciju – kaže on.

Šćepanović optužuje državne institucije da bježe od odgovornosti i da mu sugerišu da privatno goni one u čiji rad sumnja.

Pa zašto oni primaju platu? – pitao je on, dodajući da se obraćao i Vrhovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu.

Tvrdi da avionske skice, dokumentacija od 1961, presude, posjedovni list potvrđuju da se radi o imovini njegove porodice.

• Na kraju je sud to dao komšiji iako su oni priznali da je naše. Problem je što se falsifikuje dokumentacija o državnoj imovini. Već 15 godina geometri su pomjerali granične linije sa šumarima, zbog imovinske koristi, što se vidi na licu mjesta, zbog čega će doći komisija iz Podgorice da utvrdi činjenično stanje, jer je imala uvid u dokumentaciju – naveo je Šćepanović.

Bez odgovora iz Osnovnog suda

Iz Osnovnog suda u Pljevljima nijesu odgovarali na pitanja poslata prije dvije nedjelje u vezi s postupanjem sudija i presuda u ovom slučaju. Iz suda su nam na početku mjeseca kazali da su na kolektivnom odmoru.

Uprava za šume: Svako ima pravo da raspolaže svojom imovinom

Šef Područne jedinice Uprave za šume Pljevlja Zoran Golubović kazao je da im do 1. avgusta nije dostavljena presuda Vrhovnog suda u vezi sa sporom za sječu u parceli 957 „Hadžino brdo“.

• O zahtjevu za obnavljanje doznake građanina Mirka Šćepanovića u predmetnoj parceli, šef PJ Pljevlja prvi put je obaviješten u ponedjeljak, 30. jula, kada se i interesovao da li postoji pravosnažna presuda u pravnoj službi Uprave za šume, na šta je dobio negativan odgovor. Šef PJ Pljevlja je insistirao da se sve aktivnosti vezano za predmetnu parcelu ostave za izvršenje do zvaničnog dobijanja i arhiviranja pravosnažnog rješenja – navodi se u odgovorima Golubovića, dostavljenim direktoru Uprave za šume Nusretu Kalaču.

Golubović je saopštio da će raspolaganje privatnom imovinom u ovom slučaju biti omogućeno „kroz zakonom i pravilnicima propisanu proceduru“, dodajući da će dinamika izvršenja doznake na terenu biti usklađena sa dnevnom dinamikom rada.

• Svi građani, privatni vlasnici šuma, koji žive na teritoriji koju pokriva Uprava za šume PJ Pljevlja imaju pravo da raspolažu svojom imovinom na način koji je propisan zakonskim i podzakonskim aktima, što važi i za Mirka Šćepanovića, te u tom smislu njegova prava raspolaganja privatnom imovinom neće biti onemogućivana – naglasio je Golubović.